NEWS

Propadanje jezera Butoniga prijeti vodoopskrbi Istre

29.11.2007. 00:00; ; Početna / Lifestyle / Ekologija / Propadanje jezera Butoniga prijeti vodoopskrbi Istre
349GO235299.jpg

Godišnje se iz akumulacije Butoniga, koja se nalazi istočno od Motovuna, koristi 7 do 8 milijuna kubika vode. Tijekom ljetnih mjeseci vodoopskrba Istre bila bi bez Butonige nemoguća. Količine koje se distribuiraju s postrojenja za kondicioniranje u srpnju i kolovozu kretale su se od 400 do 500 litara u sekundi, što je trećina ukupne količine vode koju je isporučio Istarski vodovod.

Vodom iz Butonige opskrbljuje se područje Pazina, Rovinja i zapadne obale južno od Rovinja, samostalno ili se voda miješa s onom iz izvora Gradole u dolini rijeke Raše. Proteklog se ljeta znatno smanjila izdašnost ostalih izvora pa bez Butonige ne bi bilo moguće organizirati vodoopskrbu juga Istre i došlo bi doslovno do kolapsa, kaže mr. sc. Bojana Hajduk Černeha, tehnologinja u postrojenju za kondicioniranje, zaposlena u Istarskom vodovodu Buzet.

– Primjetna je degradacija kvalitete vode Butonige iz godine u godinu. Na taj se problem upozoravalo još tijekom gradnje postrojenja, naročito se na to ukazivalo odgovornima iz riječke vodnogospodarske ispostave Hrvatskih voda, jer je temeljem Zakona o vodama njima dodijeljeno upravljanje akumulacijom, ističe Hajduk Černeha.

Po Državnom planu za zaštitu voda, akumulacija Butoniga svrstana je u II. kategoriju voda. Kategorija određuje stanje kvalitete prirodnog vodotoka. Po rezultatima monitoringa koji provodi Zavod za javno zdravstvo, kvaliteta vode akumulacije opada prema IV. i V. (najlošijoj) kategoriji. Najveći problemi javljaju se ljeti, kad je vodoopskrbi ona i najpotrebnija, a kritični parametri su: povišena temperatura (koja se ne može korigirati procesom kondicioniranja), izuzetno visoka koncentracija mangana, željeza i amonijaka te organskih tvari i fosfata.

– To je znak da dolazi do eutrofikacije jezera, odnosno njegovog propadanja i da hitno treba poduzeti ozbiljne mjere za sanaciju i zaštitu, ako vodoopskrba Istre i dalje ostaje oslonjena na ovaj izvor, objašnjava Haajduk Černeha. – Mjere treba provesti paralelno u samom jezeru i na slivnom području – s jedne strane smanjiti dotok hranjivih tvari (fosfornih i dušičnih spojeva) da bi se smanjio rast algi koji je generator eutrofikacije, a s druge povećati količinu vode u jezeru, ako je potrebno i umjetnim dohranjivanjem. Naime, ljeti je razina akumulacije tri do četiri metra ispod razine preljeva na brani. Time je smanjena količina i stupac visine vode u jezeru, što jako nepovoljno djeluje na kvalitetu. Uzrok niskoj razini je način upravljanja akumulacijom, koji zbog zaštite od poplava ne dozvoljava njeno punjenje u zimskim mjesecima, kad ima dovoljno padalina, upozorava Hajduk Černeha.

Voda dosad zdravstveno ispravna

Postrojenje za kondicioniranje vode Butoniga je tehnološki koncipirano za preradu površinske vode. Predviđeni su procesi za uklanjanje algi, oksidaciju željeza i mangana te uklanjanje amonijaka i organskih tvari. Voda prolazi kroz složen proces prerade: primarna oksidacija ozonom, korekcija pH vrijednosti, koagulacija, flokulacija, flotacija, brza filtracija, sekundarna oksidacija ozonom, spora filtracija, završna korekcija pH vrijednosti i završna dezinfekcija klorom. Postoji mogućnost dodatne obrade kemikalijama i aktivnim ugljenom, koja zasad još nije nužna. U takvom procesu uspijevaju se otkloniti sve nepoželjne tvari iz vode te se njena kvaliteta dovodi do stupnja koji zahtijeva Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Voda se svakodnevno analizira na izlazu iz postrojenja u internom laboratoriju, a na mreži i kod potrošača u laboratoriju Istarskog vodovoda te u Zavodu za javno zdravstvo u Puli. Svi uzorci vode dosad su bili zdravstveno ispravni, kaže Hajduk Černeha.

Nemoguća zaštita od erozije?

Zahvati koje Hrvatske vode poduzimaju na zaštiti jezera od erozije, neslužbeno doznajemo, planirani su još prije početka ili pak tijekom same izgradnje brane 1987. godine, ali se tada nisu realizirali. Nakon dva desetljeća neki od tih zahvata više nemaju smisla pa u nekim stručnim krugovima postoje razmišljanja da je nužna analiza svrsishodnosti svih tih projekata. U suprotnom će se u njihovu realizaciju utrošiti ogromna sredstva, a efekti će biti upitni.

Brana izgrađena prije 20 godina


Akumulacija Butoniga je umjetno jezero formirano 1987. godine izgradnjom brane na kraju doline kroz koju teku tri potoka. Osim iz tih potoka, akumulacija ukupnog kapaciteta oko 19 milijuna kubnih metara napaja se vodom od padalina sa slivnog područja površine 73 četvorna kilometra. Voda iz akumulacije koristila se za vodoopskrbu od početka 90-ih godina. Tijekom ljetnih mjeseci pročišćavala se na privremenom uređaju Beram i distribuirala putem magistralnog cjevovoda Butoniga – Ladavci – Kanfanar – Pula. U razdobljima izuzetno niske izdašnosti izvora Gradole u donjem toku rijeke irne,, on se prihranjivao vodom iz oveakumulacije putem prirodnog podzemnog toka ponora Čiže. Početkom ljeta 2002. pušteno je u rad Postrojenje za kondicioniranje vode Butoniga, kapaciteta 1.000 litara u sekundi, a od proljeća 2004. radi tijekom cijele godine.

Print Friendly, PDF & Email