Projekt iniciran u Poreču i na Poreštini Kontrola populacije galeba klaukavca i suzbijanje rizika za zdravlje ljudi, sada već projekt zapadne obale Istre, kontinuirano se nastavlja i u specifičnim uvjetima širenja virusa COVID 19. I baš je novonastala situacija sa širenjem virusa COVID 19 potvrda važnosti ovog, i danas  jedinstvenog projekt za RH, koji je iniciran od stručnjaka i vijećnika Poreča te općina  Poreštine  2011.,  jer ima za cilj humanu kontrolu populacije ptica i suzbijanje rizika za zdravlje ljudi zbog prevelikog broja ptica u vidu potencijalnog prijenosa različitih uzročnika bolesti sa životinja na ljude ( potencijalni prijenos zoonoza). U tom cilju populacija ptica se nastoji kontrolirano i humanim metodama smanjiti u urbanom prostoru na kojemu su se galebovi udomaćili te u prekomjernoj populaciji napuštaju svoja primarna staništa (otoci i hridi) i ugrožavaju ljude napadima, posebice kada čuvaju ptiće.

Zbog samog rizika povećanja opasnosti za zdravlje ljudi i ova godine Ministarstvo zaštite okoliša uvažava značaj ovog projekta te je izdalo dozvolu za realizaciju istog iz interesa javnog zdravlja i sigurnosti ljudi.  Projekt se nastavlja i ove godine bez obzira na izvanrednu situaciju koju donosi suzbijane korona virusa  tim više što se realizira na otvorenom uz poštivanje svih mjere koje propisuje nacionalni stožer civilne zaštite.

Projekt će se i ove godine odvijati po zacrtanom planu u istarskom priobalju odnosno na teritorijalnom području gdje JLS-e i turistički sektor podržavaju projekt i gdje su zaslužni su za njegovu realizaciju. Tijekom 2020. godine to će biti područje od Grada Novigrada preko Poreča, Funtane, Vrsara do Rovinja te područje grada Pule. Na mjestima gdje projekt podržavaju i velike turističke tvrtke kontrolirat će se i zahvatiti i krovovi hotela odnosno turističkih naselja. Uključivanje Pule, po prvi puta,  kao najvećeg istarskog grada od iznimnog je značaja  jer se time  projekt proširio na gotovo cijeli prostor zapadne obale Istre tim više što se zna da njegova  uspješnost ovisi i o sveobuhvatnosti području na kojemu se galeb klaukavac gnijezdi jer se radi o vrlo mobilnoj ptici. Projekt je zamišljen na način da se populacija galebova drži pod kontrolom na način da se postavljanjem lažnih jaja ograniči reprodukcija te da se postepeno smanji broj ptica/ptića. Metodom postavljanja lažnih jaja koriste se i neki veliki mediteranski i sredozemni turistički centri i/ili velike luke  i to je metoda koja danas globalno pokazuje najveći uspjeh, a traži kontinuitet i ustrajnost. Jaja su patentirana i autorski  zaštićena te dolaze iz Velike Britanije.

Upravo u periodu koji slijedi timovi Veterinarske bolnice Poreč će intenzivno raditi na terenu, galebovi su počeli savijati svoja gnijezda u koja će početi ili već počinju polagati jaja. Stoga se svi građani pozivaju na suradnju i pomoć jer upravo su dojave građana svih ovih prethodnih godina bile veoma važne za informacije o novim lokacijama gniježđenja. Uz pomoć građana sa teritorijalnog područja projekta, od Novigrada preko Poreča, Funtane, Vrsara i Rovinja do Pule,  stručni timovi na vrijeme mogu locirali nova gnijezda i dopuniti mape. Osim organiziranih  izvida iz zraka, dronom i malim avionima, specifične i skrovite urbane lokacije najbolje prepoznaju građani. Po dojavama stručni će tim Veterinarske bolnice obaviti izvide i procjene, po potrebi obaviti  izuzimanje jaja i provesti njihovu zamjenu lažnim. Svaka informacija može se proslijediti operativnom nositelju projekta za Istru i to Veterinarskoj bolnici Poreč na e-mail: [email protected] ili na info-telefon: 0915216783. Stručni tim bolnice se javlja na svaku dojavu te organizira postupak zamjene jaja ukoliko se zaista radi o aktivnom gnijezdu.

Valja napomenuti da su svi postupci u projektu sukladni Zakonu o zaštiti prirode  i Zakona o zaštiti životinja te da radnje izuzimanja jaja i njihovu zamjenu lažnima neće negativno utjecati na samu populaciju galeba klaukavca koji će i dalje biti simbol Jadrana i Mediterana. Isti zakoni nalažu da se nikakve radnje ne poduzimaju i ne smiju poduzimati u odnosu na ptiće i ptice, uključuju samo zamjenu jaja dok ptića još nema u kontroliranim uvjetima.

Postupak zamjene lažnih jaja tijekom travnja i svibnja obavljati će se na područjima gradova Poreča, Novigrda, Rovinja i Pule te općinama Tar-Vabrige, Funtane i Vrsara stoga pozivamo građanstvo da svaku lokaciju na vrijeme prijave, obzirom da kada se u gnijezdu izlegu ptići, tada se takvo gnijezdo ne smije dirati niti ekipe smiju više intervenirati. Ujedno se upozoravaju građani da su ptice koje leže na jajima izuzetno tihe i mirne, a kada se iz jaja izlegnu ptići postaju glasne i agresivne jer brane svoja gnijezda.

Galebovi dugo žive, prosječno 25-30 godina ali mogu i dulje. Iznimno su mobilni, dobri letači, jake ptice koje u našem podneblju nemaju prirodnih neprijatelja. Gotovo tijekom čitavog životnog vijeka su reproduktivni te godišnje polažu u gnijezdo 1-3 jaja zato se broj ptica progresivno povećava u uvjetima u kojima ptice nemaju prirodnog neprijatelja. Ako se jaja unište ženka galeba polaže nova i to obično jedno više zbog prilagodbe i dominacije u prostoru, stoga valja biti uporan i ustrajati sa lažnim jajima koja galebovi ne prepoznaju. Prema već višegodišnjim nadzorima stručnih timova na našem terenu ženke u čitavom reproduktivnom periodu leže na lažnim jajima i nemaju ptiće. Nakon 2-4 godine napuštaju gnijezda. Jakim kljunom, u napadima na ljude u urbanom prostoru,  mogu ozbiljno ozlijediti pojedince , posebno djecu.

Tim veterinarske bolnice je izuzetno zadovoljan rezultatima projekta jer se broj gnijezda u urbanim sredinama te na hotelskim kompleksima i u kampovima od 2011. do danas smanjio za 60-70% u odnosu na početno stanje mapiranja gnijezda, a svake godine se bilježi i značajno manji broj 2-3 godišnjih galebova. Temeljem posljednjeg monitoringa  na području gradova/općina od  Novigrada, preko Poreča do Rovinja bilježimo 820 parova galebova manje u odnosu na 2011. kada smo identificirali okvirno 4000 parova na istom prostoru. Znajući   biologiju ptica to je značajan pomak jer galeb dugo živi čak i  do 40 godina, u prosjeku 25, a čitav životni vijek je reproduktivan. U 2019. se bilježi oko 2200 manje mladih ptica manje, a u istoj 2019. godini promijenjeno je ukupno 2663 jaja na području projekta od Novigrada, Tara, Poreča, Funtane, Vrsara pa do Rovinja. Za projekt u 2020. je naručeno više od 3000 jaja iz Velike Britanije.

Galeb može biti prijenosnik raznih bolesti jer je vrlo mobilan te je čas na deponijima, a čas na stolovima ugostiteljskih objekata. Stoga projekt podrazumijeva i jedno godišnje uzorkovanje izmeta i perja ptica, svake godine izlovom ornitologa, njihovo prstenovanje i praćenje te analizu uzoraka ptica i uzoraka voda u laboratorijima kako bi se sustavno brinulo o zdravlju stanovnika i posjetitelja Istre. Za sada nisu uočene koncentracije opasnih uzročnika bolesti koje bi bile opasne za ljude s tim što se identificira veća količina pojedinih bakterija u vodama u kojima se zadržavaju veće kolonije ptica te je nadzor i projekt potrebno nastaviti kako voda kao medij ne bi bila potencijalni prijenosnik pojedinih uzročnika bolesti opasnih za ljude.

Projekt osim zaštite zdravlja ima i ekološki aspekt u smislu reguliranja prirodne ravnoteže jer galeb u našem podneblju nema prirodnog neprijatelja, populacija je narasla, a jednogodišnje ptice su u Istri veće nego što je to uobičajeno zbog obilja hrane. Ipak,  od kada su zatvorene deponije u Poreču i Rovinju više napadaju ljude, napadaju i usmrćuju druge ptice (lastavice, vrapce…), vjeverice i druge male životinje. U Istri smo zabilježili 2019. , kao što su to iskustva i na zapadu, napade galebova na manje kućne ljubimce (manje pse) i to baš na području našeg projekta i to u Rovinju.

Najagresivniji su u vrijeme kada prehranjuju ptiće (u proljeće). Jakim kljunom, u napadima na ljude u urbanom prostoru,  mogu ozbiljno ozlijediti pojedince , posebno djecu. Stoga je preporuka građanima našeg područja da se čuvaju, posebno djecu, te da već sada i u vremenu koje slijedi  ne konzumiraju hranu hodajući ulicama jer ih galebovi jakim kljunom mogu ozbiljno ozlijediti otimajući im hranu.

 

• Nositelj projekta: Veterinarska bolnica Poreč d.o.o.
• Koordinator projekta: Zdravi grad Poreč-Parenzo
• Supervizor: Prof.dr.sc. Albert Marinculić, dr. med.vet., spec. parazitolog/ Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Dioničari projekta: od 2011. Grad Poreč, Općine Vrsar, Funtana, Tar-Vabriga s pripadajućim TZ-a i velikim turističkim tvrtkama Valamar, Laguna i Maistra, od 2013. Novigrad, 2014. Rovinj,
• od 2019. /2020. Grad Pula.

 

Zdravi grad Poreč i Veterinarska Bolnica Poreč