Prodati, a da izgleda poklonjeno, to je trgovina, to je turizam, izreka je koja će ove godine biti vrlo važna u nastojanjima hrvatskih turističkih djelatnika, posebice hotelijera, da prodaju svoje smještajne kapacitete na stranom tržištu.
Od početka ove godine u zemljama diljem Europske unije provode se žestoke domaće turističke kampanje koje pozivaju svoje građane da godišnji odmor provedu kod kuće, te na taj način pomognu domaće gospodarstvo u ovom teškom vremenu recesije. Takve se kampanje, primjerice, u Austriji provode već nekoliko godina, a samo u 2008. polovina Austrijanaca provela je godišnji odmor u domaćim turističkim centrima. Da bi se danas pridobilo gosta, on mora imati dojam da dobiva više nego što je platio, a to ponajprije, kad je Hrvatska u pitanju, stranci doživljavaju u privatnom smještaju koji će, prema procjenama turističkih stručnjaka, ove godine biti ključ (ne)uspjeha naše turističke industrije.
Kako je Vjesniku rekao predstavnik Hrvatske turističke zajednice u Beču Ranko Vlatković, privatni smještaj u Austriji prodaje se više nego dobro, dok škripi s prodajom hotelskih kapaciteta koji su u odnosu na prošlu godinu poskupjeli i do 30 posto. Doduše, riječ je uglavnom o temeljito obnovljenim hotelima, ali odabran je loš tajming za povećanje cijena, posebice kad se zna da to nisu učinili naši susjedi Talijani u svojim hotelima. Vlatković kaže da Hrvatska u Austriji televizijskim i novinskim kampanjama, te prezentacijom turističke ponude u manjim mjestima, nastoji što bolje prodati svoje smještajne kapacitete.
Da prodaja hotelskih kapaciteta može podsjećati na predizbornu političku kampanju, pokazuje upravo svojim primjerom Vlatković, koji u manjim austrijskim mjestima prezentira hrvatsku hotelsku ponudu te zove Austrijance da dođu na odmor na naše more. Da se svi grčevito bore za svakog gosta svjedoče i igre pojedinih austrijskih medija koji »dobronamjerno« ukazuju svojim građanima na hrvatsko-slovenske »zaoštrene« odnose oko granice, navodeći da se uz hrvatsko-slovensku granicu u Istri »osjeća napetost«. U ovim kriznim vremenima ljudi se neće odreći godišnjih odmora, ali će umjesto, recimo, 100 eura, na odmoru potrošiti 50 eura, a to znači da će prije svega otići na odmor negdje bliže.
Za goste iz srednje Europe posljednjih godina Hrvatska je postala vrlo poželjno odredište, između ostalog i zato što sad imamo vrlo dobru cestovnu infrastrukturu pa se iz Beča i Budimpešte do Rijeke autocestom stiže za manje od pet sati, a prije se putovalo oko osam. Od osamostaljenja Hrvatske do danas na našoj obali izgrađeno je više desetaka manjih obiteljskih hotela i većih pansiona koji nude kvalitetnu uslugu po razumnoj cijeni. U Hrvatskoj je oko 600 tisuća kućanstava registrirano za iznajmljivačku djelatnost, a znatni dio tog kapaciteta na razini je tri, četiri i pet zvjezdica. Četverokrevetni apartman s tri zvjezdice na dan stoji između 60 i 100 eura, s četiri 200 eura i pet zvjezdica do 300 eura.
Prije dvadesetak godina gosti nisu zahtijevali ništa drugo nego krevet i suhi krov iznad glave, a danas je vrlo teško iznajmiti apartman ako nema klima-uređaj, satelitsku-TV, internet i slične blagodati tehnike, a nerijetko se gosti raspituju za niz pojedinosti poput one kakvu rasvjetu ima apartman, koje su veličine ploče za grijanje na štednjaku… Dosadašnje amatersko bavljenje turizmom praktički svih iznajmljivača više ne prolazi i takav pristup je, moramo reći, nanio dosta štete hrvatskom turističkom ugledu s obzirom na to da se dio iznajmljivača ponašao poput utjerivača dugova.
Država sad polako uvodi red u iznajmljivačku djelatnost, ali joj na tom polju predstoji još mnogo posla, jer u 250 tisuća kuća za odmor na našoj obali ima oko milijun kreveta, od kojih se dobar dio ilegalno iznajmljuje već desetljećima. Kad je riječ o kategorizaciji smještajnih kapaciteta, moramo naglasiti da su hrvatski kriteriji mnogo viši, nego u Turskoj i Grčkoj, odnosno naši objekti bi u Turskoj imali zvjezdicu do dvije više. No, Turska i Grčka sve te svoje smještajne nedostatke nadomještaju atraktivnijom izvanpansionskom ponudom, osobito Turska, gdje je sastavni dio odmora – šoping.

Gostima ususret i nižim cijenama
Hrvatski turizam misli i na domaćeg gosta, za kojeg se kaže da je najbolji, a njemu se putem turističkih agencija nudi odmor uz beskamatno plaćanje na 12 rata. Ako do početka glavne turističke sezone ne bude popunjena većina od 120 tisuća kreveta u hotelima, domaći gost će doći na svoje, jer će ti kapaciteti jamačno na domaćem tržištu biti ponuđeni po nižoj cijeni. Naposljetku, domaći gost u kriznim okolnostima uvijek popuni rupe. Što se tiče naših gotovo dvjestotinjak manjih brodova za krstarenja, svaki kapaciteta od 12 do 40 gostiju, situacija je takva da su brodovi koji imaju kvalitetniji smještaj već sad spustili cijene sedmodnevnih aranžmana i do 30 posto, a oni s manje zvjezdica ne spuštaju cijenu, ali kažu da će podići kvalitetu usluge i time privući goste.

Damir Herceg, Vjesnik