GLAVNA haška tužiteljica Carla del Ponte prije točno godinu dana potvrdila je u Luxembourgu punu suradnju Hrvatske s Haškim sudom što je bio jedini preostali uvjet za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom. Promptno, još iste noći, Vijeće ministara EU-a odlučilo je već sljedećeg dana otvoriti pregovore.

Nakon otvaranja pregovora euforični hrvatski državnici više su nego optimistično predviđali ulazak Hrvatske u Europsku uniju do 2008. Godinu dana kasnije i 2009. se spominje s rezervom.

Strani analitičari također su šaroliki u svojim nagađanjima, od 2009., kako se spominjalo u Europi nakon početka pregovora, do posljednjeg nimalo obećavajućeg obrazloženja slovenskog zastupnika u Europskom parlamentu Jelka Kacina koji Hrvatsku vidi u Europskoj uniji tek 2012.

Kacin je prije nekoliko dana za sarajevski "Dnevni avaz" rekao da je, ako bi se 2009. i imao kompromis te Hrvatska bila pozvana u EU, potrebno barem dvije i pol godine da se dogovor ratificira u parlamentima svih 27 članica Unije. Dakle, zaključio je Kacin, Hrvatska bi mogla u EU najranije krajem 2012.

Postupci screeninga u svih 35 poglavlja pregovora trebali bi završiti 18. listopada, međutim, eksplanatorni i bilateralni screening tek su prvi od 11 koraka za zatvaranje jednog poglavlja u procesu pregovora. Jedino zatvoreno poglavlje jest Znanost i istraživanje, čiji je screening počeo ubrzo nakon samog otvaranja pregovora, dok je Hrvatska ispunila uvjete za otvaranje njih samo šest.

Početkom ožujka Europska komisija odlučila je odgoditi screening za poglavlje vezano uz pravosuđe. Hrvatski vlastodršci stanje su pokušali ublažiti izjavama kako odgoda nije ništa više od većeg vremenskog razdoblja za delikatno poglavlje pregovora, ali hrvatska je javnost samo dobila potvrdu da Europa zna za našu konstantnu boljku.

Za što raniji ulazak u EU potrebni su snažna politička volja, ali i diplomatski dar pregovaračkog tima koji, osim na brzinu i spremnost ulaska u EU, treba misliti i na ustupke koje Hrvatska mora napraviti te kako to izvesti što bezbolnije za običnog hrvatskog građanina.

Postoji i čimbenik na koji ne možemo utjecati – raspoloženje europskih država prema primanju novih članica. Kompromisi su se radili još prije otvorenja pregovora s Hrvatskom i Turskom, a dobar dio posljednjeg "paketa" država koji je ušao u EU suočio se s gospodarskim i financijskim krizama.

Podrška priključenju Europskoj uniji u ovih godinu dana oscilira i vrti se oko 50 posto.

Prema nezavisnim predviđanjima, nakon ulaska prosječnom će građaninu biti financijski teže.

Ipak, EU bi trebala uvesti red u državne institucije i primorati ih da kvalitetno i na vrijeme  rade svoj posao. Tako se npr. u Finskoj građevinska dozvola dobije za dva sata. Zvuči obećavajuće.

V.Š. Index.hr