NEWS
HALF MARATON S

Caulerpa racemosa otkrivena na pedesetak lokaliteta

04.10.2006. 00:00; ; Početna / Lifestyle / Ekologija / Caulerpa racemosa otkrivena na pedesetak lokaliteta
721XO054592.jpg

Zelena alga Caulerpa racemosa, prvi put uočena u Jadranu 2000. godine, i dalje se širi. Za sada su njena staništa zabilježena na pedesetak lokaliteta uz našu obalu od Cavtata do Vrsara. Voditelj projekta »Praćenje, nadzor širenja i uklanjanja invazivnih algi roda Caulerpa» Ante Žuljević, iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kaže da vjerojatno postoje i druga nalazišta, ali do sada nisu otkrivena. Tako su ovog ljeta ribari i ronioci, koji su do sada pronašli najveći dio lokacija, otkrili novo veliko nalazište kod Maslenice na Šolti. U Jadranu je najveće zabilježeno nalazište uz sjevernu stranu otoka Mljeta, gdje se razmjestila uzduž 14 kilometara obalne linije, od pličine do 60 metara dubine.

Slične su pojave zabilježene i u drugim područjima Sredozemnog mora. Budući da se staništa algi, koje su mehanički, ali i morskim strujama prenesene iz toplijih mora, brzo umnožavaju, znanstvenici su za sada skeptični prema brzim mogućnostima njihovog uklanjanja. Predstojnik rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta »Ruđer Bošković« Nenad Smodlaka upozorava da je u posljednjih sto godina u Mediteran došlo stotinu vrsta algi, od kojih je deset invazivnih.

– Kratkoročno gledano neke vrste mogu ugroziti pojedine dijelove podmorja, ali mislim da dugoročno priroda sama nalazi ravnotežu. Stoga nema mjesta paničarenju i senzacionalizmu kad je riječ o algama iz roda Caulerpa, smatra Smodlaka.

Njegove stavove su svojedobno kritizirali istarski sportski ronioci, koji su smatrali da se najsjevernije jadransko nalazište kod Vrsara može mehanički očistiti. I Žuljević je međutim skeptičan što se tiče efikasnosti mehaničkog uklanjanja invazivnih algi, pogotovo na dnu koje je pokriveno kamenjem, među kojim također rastu. Po njemu, mogu se ukloniti tek mala nalazišta, a prioritet imaju ona u zaštićenim dijelovima prirode. Ministarstvo mora ima za takve intervencije na raspolaganju ograničena sredstva. Lanjske godine je za tu svrhu osigurano milijun kuna, dok se za ovu tek očekuje novac.

– Dobivena sredstva usmjerili smo na sveobuhvatni projekt praćenja i nadzora širenja zelene alge. Pokrenuta je i internetska stranica (www.izor.hr/kaulerpa) te je ljetos tiskano sto tisuća brošura na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku kojima se upozorava na opasnost invazivnih algi i mjere opreza da se ne bi ljudskim nemarom, sidrima i ribolovnim alatima još više širile. Invazivne alge ugrožavaju autohtono raslinje, pa i neke vrste ribe nestaju s ugroženih površina, kaže Žuljević.

Proteklog ljeta je pod nadzorom splitskog instituta provedena akcija uklanjanja malih nalazišta invazivnih algi u Velikom jezeru u Nacionalnom parku Mljet, gdje je Caulerpa racemosa pronađena uz najveći koraljni greben u Sredozemnom moru. Čišćenje je izvedeno kombiniranim metodama, pa su alge uklanjane mehanički i uz pomoć mamut sisaljki, a nalazišta su dodatno pokrivena plastičnim folijama. Uz ovo do sada su rezultate dala tek čišćenja malih površina u Starigradskom zaljevu. Dovoljno je naime da u moru ostane ili ispadne tek komadić Caulerpe racemose, pa da se ona opet razbukta.

Najnepovoljnije je što invazivne alge u Jadranu nemaju predatora koji se njima hrani. U tropskim morima tu ulogu ima jedna vrsta morskih puževa, pa postoji teoretska mogućnost da se ova vrsta nastani uz nalazišta. To je međutim rizičan potez koji bi mogao utjecati na živi svijet Jadrana, do sada nije nigdje provjeren, pa o tome valja tek provesti istraživanja.

Najsjevernije nalazište Caulerpe racemose kod Vrsara prostire se na nekih pet hektara površine izvan i unutar otoka Sv. Juraj. Znanstvenici rovinjskog Centra redovito ga prate, naročito na kraju zimskog i ljetnog razdoblja. Ljiljana Iveša, koja s kolegama prati ove pojave, kaže da je primijećeno da Caulerpa racemosa raste uz autohtone biljke, poput morske cvjetnice. Stanište se zimi, kada temperatura morske vode na malim dubinama padne i na sedam stupnjeva, prividno smanjuje jer se dio algi iznad morskog dna povlači, ali ljeti te iste biljke ponovno narastu.

Na sjevernom dijelu Jadrana hladnoća mora je međutim uglavnom uništila drugu invazivnu algu Caulerpu taxifoliju. Tako su nestala staništa kod Malinske i u Barbatskom zaljevu kod otoka Raba, koja su otkrivena među prvima 1994. godine. Nalazišta u južnim dijelovima Jadrana se međutim šire, pa je tako ono u Starigradskom zaljevu, pronađeno iste godine, sa šest naraslo na 70 hektara.

A.Pokrajac, Glas Istre

Print Friendly, PDF & Email