NEWS
Ljekarna

Pregled aktualnih likovnih događanja na području Poreča

poup-logo-v
06.09.2021. 13:25; ; Početna / Obavijesti / Pregled aktualnih likovnih događanja na području Poreča

DRUMMING 0.1 / Alex Brajković
samostalna izložba
Mala galerija, Narodni trg 1
trajanje izložbe: 2. 9. 2021. – 16. 9. 2021.
radno vrijeme galerije: svakim danom 10 – 12 i 18 – 21 sat
nedjeljom i državnim blagdanima zatvoreno

Multimedijalna prostorna instalacija Drumming 0.1 organičen je mehanizam koji interpretira algoritmične kompozicijske upute i stvara neočekivane rezultate u nikad ponavljajućem glazbenom iskustvu. Nastali algoritmi “žive” u stvarnom prostoru te kroz bongo bubnjeve, bez glazbenika, sviraju međusobno u akustičnoj domeni.

Generativna glazba, glazba stvorena uz pomoć algoritama, gdje sam sistem stvara glazbu i donosi odluke, interpretira i stvara varijacije glazbenih materijala te predstavlja jednu od najbitnijih tehnika suvremene tehnologije u kontekstu glazbe. 

Unutar bongo bubnjeva ugrađeni su solenoidi koji mehanički udaraju opne bubnjeva reagirajući na glazbene impulse koji dolaze iz računala. 

Drumming 0.2 kombinira tisućljetnu tradiciju ritmične kompleksnosti južnoindijske glazbe i suvremenu tehniku generiranja glazbenih materijala uz pomoć generativnih glazbenih tehnika, tvoreći jedan nepresušan zatvoreni sistem za ritmičnu raznolikost.

Alex Brajković porečki glazbenik i multimedijalni umjetnik, diplomirao je džez-bubnjeve na Konzervatoriju Arrigo Pedrollo u Vicenzi. Magistrirao je 2018. na Konzervatoriju u Amsterdamu, smjer Live-Electronics uz specijalizaciju za karnatičku glazbu. Trenutno stvara u području elektronske produkcije, sound dizajna, multi-instrumentalnih elektro-akustičnih solo performansa i multimedijalnih instalacija u javnom prostoru, u kojima primjenjuje svoje znanje live-electronicsa, karnatičkih ritmova, bubnjeva i udaraljka, kompozicije i improvizacije, programiranja i interaktivnih vizuala.

Alex u svom dosadašnjem radu bilježi realizaciju niza prostorno specifičnih radova u području umjetničkih instalacija i multimedije poput „Disperzija 0.1“ – 35. salon mladih 2020., „Stillness“ Galerija umjetnina Split 2020., „Generative Contemplation“ Galerija Karas 2021., „Cincta“ (Gibanja, 2021.). Član je Hrvatske glazbene unije (HGU) i Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) u Zagrebu.

Alex je diljem Europe svirao na najprestižnijim festivalima i koncertnim dvoranama (BBC Jools Holland, Nice Jazz Festival, London Jazz festival, Blue Note Milano…). Sudjelovao je na profesionalnim radionicama vezanim uz višekanalni zvuk u STEIM-u  (Studio Voor Electro-Instrumentale Muziek) što je rezultiralo nizom izvedbi pomoću 15.3 višekanalnog audio sustava predstavljenih na ADE (Amsterdam Dance Event 2019.).

Ovi radovi zamišljeni su kao uvod u nezagađeni prostor tišine  nudeći taj prostor kao prostor nove univerzalnosti i kontemplacije.” Bojan Šumonja

 

LITER_ART_URA / Stanislava Hajbana
samostalna izložba 
galerija Zuccato, Decumanus 34
trajanje izložbe: 26. 8. 2021. – 18. 9. 2021.
radno vrijeme galerije: 9 – 12 i 17- 22 sata / autor je ujedno i domaćin, uvijek ćete ga zateći    u galeriji tijekom trajanja izložbe

Izložba u osnovi predstavlja nove radove autora, nastale u posljednje dvije godine. Koncept   je postava prilagođen prostoru i podijeljen na dvije cjeline. Prizemni dio ozvučeni je ambijent naglašeno interaktivnog tipa, prostor cjelodnevnog dijaloga, druženja i suradnje; istovremeno je i životni i radni prostor, uključuje dvije pozornice, instrumente i stalke s tekstovima, a izlošci su u funkciji scenografije režiranim i improviziranim događanjima (radionica pjesama, probe za performanse, premijerne izvedbe pjesama grupe Car je gol, razgovori o novim knjigama, čitanja pjesama, izrada otisaka itd.). Prostor na katu, naslovljen Press&Quotes, namijenjen je pojedincu i najbliži je ambijentu čitaonice; četiri strane središnjeg stupa predstavljanju četiri nove knjige, a zidovi predstavljaju autora; iz trake tekstova recentnih intervjua u visini očišta prema gore I prema dolje nižu se fusnote i didaskalije, otisci i fotografije – radovi o kojima se govori.

STANISLAV HABJAN (Zagreb, 1957.)  Multimedijski umjetnik; pisac, dizajner, performer, likovni umjetnik… Autor je knjiga kratkih priča Nemoguća varijanta (1984), Greiner & Kropilak Interkonfidental (s Borisom Greinerom, 1999), knjige pjesama Košulja na cvjetove i pjesme na struju (2020), knjige kratkih proza Vrijeme i mi, PostApoc dijalozi (2020) te Nemoguće varijante i drugih priča (2020), a koautor je (uz Marka Goluba) i knjige Stanislav Habjan, Neobjavljeno 1983-2023.

Prozom je zastupljen u više antologija hrvatske kratke priče i novele, tekstovi su mu prevođeni na engleski, talijanski, poljski, slovenski i makedonski, a naslovom njegove priče Poštari lakog sna imenovana je panorama proze Quorumova naraštaja (ur. K. Bagić, 1996).

Ostvarujući radove unutar nekoliko autorskih grupacija (Greiner&Kropilak, Slipa konfidenca, Petikat) objavljivao je, izlagao i nastupao u Hrvatskoj, Francuskoj, Sloveniji, Italiji, Danskoj, Njemačkoj, Indiji… G. 1993. u suradnji s Greinerom konstruirao je Human Weight Printer, unikatni tip grafičke preše za dvije osobe kojom je ostvareno niz izvedbi otisaka grafika uživo. Kao dizajner autor je brojnih vizualnih identiteta za domaće i međunarodne umjetničke projekte, filmske i glazbene festivale, izložbe i kazališne predstave. Oblikovao je plakate i kataloge za nastupe hrvatskih umjetnika na venecijanskom bijenalu (1997, 2003, 2005); plakati su mu uvršteni u Graphis poster books (1994, 1995, 2004); bio je art direktor novina za kulturu Homo volans (1995/7) i glazbenog magazina Nomad (1998/9)… Nagrađivan je za prozu, za grafički dizajn i za autorski projekt. U koautorstvu s Danijelom Žeželjom, Borisom Greinerom i drugim autorima ostvario više multimedijskih projekata i performansa (Homo volans,1996; Osmijeh Majakovskog, 2001; Stazione Topolo, 2003; Reflex, 2006; BeCycled!, 2006; My Home is Your Home, 2009; Simetrija kvadrata, 2011, Kaciga od Manche, 2012; Idijot Wind, 2012; Pjesma za Vidu, Viktora, 2013). U suradnji s Danijelom Žeželjom ostvario niz dizajnerskih projekata, kao i grafičkih mapa i slikovnica (Petikat Exp, 2005; Becycled Quotes, 2006; Be Fair to Dog!, 2007, Lun, 2009; Život mimo, 2010; Dućan metafora, 2011; Pio i Pepe, 2013, Ako znenada pride kruto lačan gost, 2013).

Od 2012. do 2015. s Hrvojem Đukezom i prijateljima vodi projekt Skale do Sunca, program galerije za umjetnost i dizajn u Staroj Novalji. Ljeta 2019. taj je rad zaokružen retrospektivnom izložbom Kako smo gradili Skale do Sunca, dio prvi.

Aktualni samostalni projekti uključuju mu izložbe Dijalozi i Uzmi, čitaj!, putujući ambijent Dućan metafora, polivalentni projekt Literartura, te od proljeća 2019-e literarni i scenski projekt Car je gol.

S umjetničkom grupom Car je gol (u staronovaljskoj alternaciji Orkestar Skala do Sunca) za koju piše pjesme, nastupa uživo od jeseni 2019.

U svibnju 2020. u Galeriji HDD u Zagrebu izlaže 45 novih grafičkih oblikovanja pod nazivom Neobjavljeno, a u ožujku 2021. u Atelijerima Žitnjak 30 radova pod nazivom Identiteti. Tom se izložbom u proširenoj varijanti predstavlja u svibnju u dubrovačkoj galeriji AR Lazareti.

Živi i radi u Zagrebu i Staroj Novalji, a poruke prima na [email protected]


  1. Annale: Bogu krasti dane

Istarska sabornica
Obala Matka Laginje 2
trajanje izložbe: do 12. 9. 2021.
radno vrijeme: 10.00 – 12.00 i 18.00 – 21.00

umjetnici: Meriç Algün, Pasko Burđelez & Nastasja Špilj, Iva Ćurić, Igor Eškinja, Gorgona, Janez Janša, Janez Janša, Janez Janša, Toni Meštrović, Bojan Mucko, Nadija Mustapić, Ivana Pegan Baće, Goran Petercol

dizajn: Ana Tomić i Marino Krstačić-Furić

Izložba Bogu krasti dane propituje učinak birokracije na pojedinca i kritizira bezličnost birokratskog aparata. Radovi jedanaestero umjetnika i umjetničkih skupina osvrću se na administrativne zavrzlame i prateće komedije zabune u kojima se možemo svi prepoznati.

Forma koja počesto ostaje sama sebi svrhom, neprohodni protokoli administriranja te prolongiranje konačnog rješenja pojedine su „slike“ izložbe koja se smješta na granici zbilje i fikcije. Okuplja radove koji izvrću birokratske postupke, karikiraju administrativni jezik i dovode u pitanje njegovu svrhovitost i racionalnost. Riječ je o radovima koji tematiziraju impersonalne procese i jednosmjerne komunikacijske protokole koji u nama izazivaju nelagodu i dezorijentaciju, ali i poriv za pobunom.

Uz umjetničko naslijeđe blisko konceptualnoj umjetnosti (na domaćoj sceni inauguriranoj radom grupe Gorgona), idejno polazište izložbe čini književno djelo Nikolaja Vasiljeviča Gogolja iz 1836. Drama Revizor opisuje pojavu blefera Hlestakova kojeg mještani zbog straha i opće nervoze zamjenjuju za državnog revizora. Kako kaže Gogolj: Ukratko, rijetko tko ne bude Hlestakov barem jednom u životu – radi se samo o tome da njegov trag lukavo mijenja smjer, pa izgleda kao da i nije njegov. Tako na izložbi susrećemo filmsku komediju zabune o ispravnom korištenju jezičnih fraza (Meriç Algün); satiru o impersonalnosti administrativnih modela (Igor Eškinja), ironijski komentar na svakodnevni sustav nadzora (Toni Meštrović); pokušaj dijaloga s nedodirljivim poretkom koji postaje igra gluhog telefona (Ivana Pegan Baće); akciju dugotrajnog nošenja registratora javnim prostorom koja se isprepliće sa svakodnevnim društvenim interakcijama (Bojan Mucko); prostorne premetaljke koje izazivaju uobičajeno shvaćanje umjetničkog rada – gdje rad počinje i gdje završava? (Goran Petercol); javno odricanje autorstva nad umjetničkim radom (Nastasja Špilj & Pasko Burđelez); propitivanje nepogrešivosti statistika, brojki i tablica (Iva Ćurić); suprotstavljene zbrojeve dva i dva (Nadija Mustapić); preuzimanje dvojnih identiteta (Janez Janša, Janez Janša, Janez Janša); te apsurdne protokole, šaljive ankete i manipulirane fotografije koji se poigravaju krutim shvaćanjem osobnosti (Gorgona).

S radovima u raznolikim medijima, što starijim, što novim produkcijama, izložba Bogu krasti dane, nastoji uzdrmati temelje smutnje što ih stvara nabujala birokracija te proniknuti u automatizaciju individualnog djelovanja, koja u konačnici dovodi do suzbijanja inovacija i pomanjkanja inicijative pojedinca. Bogu krasti dane navodi na ometanje normaliziranih hijerarhija čija značenja zbog nesvjesnog automatizma prihvaćamo kao nužna. Tjera nas da se zapitamo što se događa s osobnošću u hiperbirokratiziranom društvu, je li nam se činovnički jezik uvukao pod kožu kao kamuflirani oblik nasilja koji postaje „knjigovodstvo duše“?

Ksenija Orelj

zahvale: Drugo more, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka; Kolekcija Marinko Sudac / Muzej avangarde


  1. međunarodna studentska kiparska škola Montraker

kamenolom Montraker, Vrsar 

trajanje: 30. kolovoza – 11. rujna

Posjetitelji mogu pratiti rad sudionika sve do 11. rujna od ponedjeljka do subote 8 – 12 i 16 – 19 sati.

Ove će godine u radu škole sudjelovati sljedeće akademije: 

Akademija likovnih umjetnosti Zagreb

mentor: Alem Korkut

studentica: Marina Brkić

 

Akademija primijenjenih umjetnosti Rijeka

mentor: Želimir Hladnik

studentica: Denise Martinis

 

Umjetnička akademija Split

mentor: Nikola Džaja

student: Roko Držislav Rebić

 

Akademija za likovnu umjetnost i oblikovanje Ljubljana

mentor: Metod Frlic

studentica: Emira Bećirović

 

Studentima će u obradi kamena pomagati tehnički suradnik i akademski kipar Petar Dolić te kamenoklesari Deni Krizmanić i Mauricio Matukina. O radovima studenata pisat će stručna suradnica Vilma Bartolić, povjesničarka umjetnosti.

Svi zainteresirani fotografi mogu se i ove godine javiti na fotonatječaj te se natjecati za  već tradicionalne nagrade – prva nagrada iznosi 3.000 kn, druga 2.000 kn i treća 1.000 kn. Detaljnije o natječaju može se potražiti na stranicama Učilišta www.poup.hr.

Na zatvaranju Škole u subotu, 11. rujna bit će predstavljene nastale skulpture i svečano biti promovirana monografija Drage Orlića: 30 godina Međunarodne studentske kiparske škole Montraker.

Suorganizatori škole su Pučko otvoreno učilište Poreč, Općina Vrsar-Orsera, TZ Općine Vrsar, Akademija primijenjenih umjetnosti Rijeka, Akademija likovnih umjetnosti Zagreb, Umjetnička akademija Split i Akademija za likovnu umjetnost Ljubljana.

Od samih početaka u organizaciji Škole pomažu i lokalne tvrtke – Maistra se brine za smještaj i prehranu sudionika, dok Kamen Pazin donira blokove kamena koje studenti obrađuju.

Gotove skulpture postavljaju se u javni prostor, a za njihovo je postavljanje zaduženo komunalno poduzeće Montraker iz Vrsara.

Međunarodna studentska kiparska škola potpomognuta je i sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Kiparska škola Montraker nastala je iz ideje Josipa Diminića i Drage Orlića. Oni su tražili način kako obogatiti kulturnu ponudu Vrsara te su tako iskoristili napušteni kamenolom iz kojega se, između ostalog, vadilo kamenje i za izgradnju Venecije.

Print Friendly, PDF & Email