Porečani, a okupila se i koja desetina »običnih« građana, imali su preksinoć u Istarskoj sabornici priliku prisustvovati predstavljanju idejnog rješenja Marafora, trga na »vrhu« poluotoka porečke starogradske jezgre. Marafor je, primjetno je to i u njegovom imenu, ostatak davnoga rimskoga foruma, prije gotovo 2.000 godina središta ondašnjeg Parentiuma. Upravo zbog te važne prošlosti odnosno njenih materijalnih ostataka Marafor je, paradoksalno, danas najlošije uređeni gradski trg.
– Nije da gradske vlasti nisu periodično pokušavale urediti ovaj trg, ali prepreka smo bili mi konzervatori tražeći trajno i kvalitetno rješenje. Ovaj prijedlog realna je mogućnost da trg uredimo tako da u funkciju vratimo veći dio njegovo izvornog lastrikata, složenog od monumentalnih kamenih ploča sačuvanih oko 40, 50 centimetara ispod sadašnje razine trga, rekao je idejni pokretač projekta, porečki konzervator i povjesničar umjetnosti Ivan Matejčić. Predstavio je slikama, crtežima i riječima prošlost trga, dosadašnja otkapanja i konzerviranja popločenja te simulaciju novog izgleda zgrada oko trga nakon spuštanja njegovog podišta na antičku razinu.
Uz Matejčićeve konzervatorske smjernice idejno rješenje izradila je zagrebačka tvrtka Conex, čiji je građevinski stručnjak Damir Čorko analizirao statičke probleme, a suradnici-arhitekti Jadranka Drempetić i Antonio Marion iz Poreča »preuredili« su zgrade oko trga, ne bi li predočili kako bi izgledale nakon spuštanja razine.
– Problema ima: od komunalne infrastrukture – vode, struje, kanalizacije, odvodnje oborinskih voda, do temelja zgrada koji su često na rimskom podištu ili čak iznad njega, ali su rješivi. S tehničke strane ozbiljnijih zapreka ipak nema, sve se može riješiti, a precizni crteži koje su izradili arhitekti pokazuju da je razlika u visinama zgrada na novom trgu u odnosu na sadašnje stanje mala i prihvatljiva. Uostalom, to je mali trg pa su i problemi mali, rekao je Čorko.
Predstavljanju ideje preuređenja Marafora prethodilo je podsjećanje na dosad provedene faze temeljite obnove starogradskog popločenja i infrastrukture. »Još kad smo sredinom 90-ih krenuli u planiranje i projektiranje te obnove opredijelili smo se za sustavni i fazni pristup u kojem smo Marafor ostavili za kraj upravo zbog mogućnosti da se vrati izvorno popločenje, što je višestrano osjetljiv zahvat«, napomenuo je Damir Hrvatin, pročelnik porečkog odjela za urbanizam, koji je moderirao i stručnu raspravu u nastavku. Naime, na ovo predstavljanje pozvan je i niz uglednih hrvatskih stručnjaka iz raznih oblasti i s iskustvima sličnih zahvata u drugim gradovima.
Zadarski sveučilišni profesor i konzervator Pavuša Vezić prenio je iskustva s tamošnjim rimskim forumom, nad kojim je kasniji srednjovjekovni trg u potpunosti uništen. »Veća je kulturnohistorijska vrijednost Marafora kao živog trga nego ostataka foruma koji je dio te matrice«, smatra on iako ne odbacuje mogućnost djelomične prezentacije antičkog podišta. Arhitekt konzervator Goran Nikšić iz splitskog Konzervatorskog odjela još je skeptičniji prema ideji vraćanja u funkciju izvornog popločenja. »Nakon početnog oduševljenja svih nas, pa i građana otkapanjem antičkog pločnika u decumanusu u splitskoj jezgri, došli smo kasnije u probleme i stanje koje je postalo alarmantno. Ogromna je odgovornost i za sljedeće generacije što će se s popločenjem na Maraforu događati nakon što bude nakon tolikog vremena opet stavljeno u funkciju. Pitanje je kako će ono izgledati za 100, 200 ili 300 godina. Mislim da se u ovom rješenju visoko valorizira antički forum, a druge srednjovjekovne i kasnije faze zanemaruju«, rekao je Nikšić.
Kristina Džin iz Arheološkog muzeja Istre podcrtala je neka nedavna iskustva s otkapanjem i istraživanjima na pulskom forumu, sugerirajući da se za odvodnju oborinskih voda s Marafora potraže starorimski kanali. Riječki arhitekt Hrvoje Giaconi, koji se često bavi porečkom starogradskom arhitekturom, smatra da problema s oborinskom odvodnjom, po njegovim iskustvima, neće biti, a primijetio je da će se predloženim uređenjem Marafora u arhitekturu uvesti i termin »podgradnje« jer se na zgradama rješava dio koji je sada pod zemljom.
– Što danas imamo? Marafor je polumrtav, neatraktivan trg na kraju grada, koji je dijelom izgubio i svoje granice, a time i karakteristike trga. Ovaj zahvat najbolje je što mu se može dogoditi i donijet će novu kvalitetu na trg. Doći će do njegovog kvalitetnijeg oživljavanja pa u to treba što prije krenuti, jasan je bio arheolog i povjesničar umjetnosti, dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta Miljenko Jurković, što su okupljeni građani popratili pljeskom.
Porečki gradonačelnik Edi Štifanić odslušao je raspravu istaknuvši na početku skupa važnost društvene brige za kulturnopovijesnu dimenziju grada. Damir Hrvatin je na kraju naglasio korisnost ove rasprave, u kojoj su se čula različita iskustva i oprečna mišljenja o predloženom uređenju Marafora. »Očito je ovo vrlo osjetljiv zadatak koji traži još rasprava«, zaključio je Hrvatin.

G.Prodan, Glas Istre

Forum romanum – od središta do ruba gradskog života
Porečki forum romanum bilo je trg dimenzija 40 puta 40 metara. Nalazio se na zapadnom kraju glavnog dekumana (decumanus maximus), koji je u Poreču do danas zadržao to ime, a bio je okružen hramovima i važnim javnim zgradama toga vremena. Sam »modul« trga bio je osnovicom za planiranje blokova kuća (tzv. insulae) koje su u rimskom Parentiumu u karakterističnom pravokutnom rasteru činili dekumani i kardi, a koji se i danas dobro prepoznaje. U antici je to bio jedini gradski trg i glavno okupljalište.

U srednjem vijeku i kasnije, sve do stotinjak godina unazad kad je podignuta zgrada Provincijskog instituta (sadašnja Gradska knjižnica) i bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, koja nisu poštedjela ni nekoliko kuća na Maraforu, trg je mijenjao svoj izgled, a i važnost. Kroz mnoga stoljeća glavni porečki trg bio je današnji Gupčev (Piazza dei Signori), a sada se središte pomaklo izvan starogradske jezgre, »fora le porte«.

Na Maraforu su sve sadašnje okolne zgrade dijelom podignute na samom antičkom trgu pa su njegove prvotne dimenzije smanjene. Izvorna veličina precizno je poznata jer su na svim stranama trga otkopani njegovi rubni dijelovi, a dobra očuvanost originalnih kamenih ploča jedan je od glavnih motiva njihovog vraćanja u funkciju.