Povijest umjetnosti ( uživo ) u Galeriji Zuccato – izložen Srnec
Poreč je i u ovoj 2008. godini pokazao da je grad koji prepoznaje i afirmira likovnu umjetnost. Izložbe nisu samo egzotika u vrijeme turističke sezone, imaju cjelogodišnji kontinuitet. Poreč ima i značajni broj likovnih stvaralaca, vlastitu produkciju. No, ovaj put nećemo o odnosu Grada prema tim likovnim autorima, već o jednoj aktualnoj, a vrijednoj izložbi. U gradu je izložba Aleksandra Srneca, i to je događaj.
U katalogu Ješa Denegri u eseju "Predvodničke uloge Aleksandra Srneca" prvo skicira umjetničku biografiju ovog likovnog autora, za kojeg osobno mislim da je dio hrvatskog likovnog branda.
"Srnec je jedan od potpisnika programskog Manifesta ( 1951.g.) "EXAT 51" i sudionik prve izložbe apstraktnog slikarstva u Hrvatskoj i na tadašnjoj jugoslavenskoj umjetničkoj sceni, u Zagrebu i Beogradu ( 1963.g.). Zajedno sa Vojinom Bakićem i Ivanom Piceljem izlaže u pariškom centru konstruktivističke umjetnosti, u Galeriji Denise Rene ( 1959.g.). Nakon druge zagrebačke izložbe Nove tendencije ( 1963.g.) priključuje se ovom međunarodnom neoavangardnom pokretu.
Od sredine do kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća Srnec proizvodi seriju ambijenata pod zajedničkim nazivom "Luminoplastika". Sudionik je međunarodnih izložbi " Konstruktivna umjetnost : elementi i principi " u Nurnbergu ( 1969.g.) i "Istraživanje i projektiranje" u centralnom paviljonu Biennala u Veneciji ( 1970.g.). Srnec se bavi grafičkim dizajnom i eksperimentalnim filmom. Skupina EXAT 51, a Srnec je jedan od članova zastupa načelo ravnopravnosti "čiste" i "primjenjene" umjetnosti, zalaže se za "sintezu" umjetnosti, arhitekture, industrijskog i grafičkog dizajna. U "Novim tendencijama", Srnec radi statične objekte u drvetu, metalu i pleksiglasu, da bi se u drugoj polovici šezdesetih upustio u izvedbu luminoplastičnih ambijenata, čime se uključuje u tadašnju aktualnu problematiku odnosa umjetnost – tehnologija .
Srnecovo bavljenje grafičkim dizajnom i animiranim filmom osiguralo mu je materijalnu samostalnost. Realizirao je crtani film "Čovjek i sjena " – ( 1960.g.)".
Odabrao: R.V.A.