POREČ – Požar u porečkoj ispostavi državnog Ureda za graditeljstvo tinja godinama, a sada je vatra buknula, jer je dio zaposlenih dao otkaz; ostala je osoba ovlaštena potpisati lokacijske dozvole, jedna sa srednjom stručnom spremom, a neizvjesno je hoće li otići osoba ovlaštena za potpisivanje građevnih dozvola. Tko izdaje uporabne dozvole, izvode iz planova, odnosno obavlja sav drugi posao?

U porečkoj ispostavi iz prošle su godine u ovu prenijeli 1.230 neriješenih upravnih predmeta, od čega je čak 800 lokacijskih dozvola. Ove je godine već zaprimljeno 35 zahtjeva za lokacijske dozvole. Norma zaposlenih u uredima za graditeljstvo je 15 upravnih predmeta mjesečno – što to znači na trenutna dva i pol ili tri zaposlena, nije teško izračunati. Broj predmeta koji se prenose iz prethodne godine svake je sljedeće veći, a broj zaposlenih u ispostavama određuje se na temelju broja stanovnika, a ne predmeta koji se prime. Ako Poreč ima isti broj stanovnika kao, primjerice, Gospić, ima i isti broj službenika u uredu za graditeljstvo! Tko će potpisati lokacijske, građevinske i uporabne dozvole za koje samo Grad Poreč ove godine kani podnijeti zahtjeve – novu školu, sportski park Žatiku, obilaznicu…

Gradonačelnik Edi Štifanić je, kaže, lani pisao ministrici Marini Matulović Dropulić i nije dobio odgovor. „Navodno je početkom godine raspisan natječaj, kako sam saznao od predstojnika Radovana Juričića, koji kaže da bi u porečkoj ispostavi bilo mjesta za osam zaposlenih, ali natječaj je uglavnom privukao osobe pravne struke. Zato su predstavnici stranaka koje sudjeluju u radu Gradskog vijeća odlučili ponuditi elemente za rješavanje problema, ali još usuglašavamo zaključke“, rekao je gradonačelnik Štifanić.

Neslužbeno saznajemo da se od troje prijavljenih na natječaj za posao u porečkoj ispostavi na razgovor javila samo jedna osoba, pravnica, koja bi mogla početi raditi u ožujku. Treba li reći da zaposleni u ispostavama državnog ureda rade za približno 5.000 kuna bruto mjesečno, moraju poštovati stroga pravila državne službe, položiti državni ispit, raditi često bez osnovnih uvjeta. Je li čudo da niti jedan građevinarac ne želi posao na kojemu kože doživjeti uvrede i napade? Elegantnije je i unosnije raditi za investitore, pa i one koji grade bez dozvole, jer projektanti u slučaju bespravne gradnje ne odgovaraju pred zakonom.

Službenici građevinske struke odlaze iz državne službe, a navodno se ni na natječaje riječkog Ureda za graditeljstvo već tri godine ne javlja nijedan građevinar. Osim toga, nerijetko u ispostavama rade službenici sa srednjom stručnom spremom, bez prava potpisa.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na koje se pozivaju porečke vlasti ne može riješiti problem zaposlenih u ispostavama, jer je za to nadležan Središnji ured za državnu upravu. U njemu postoji Odjel za planiranje, razvoj i upravljanje kadrovima u državnoj službi, na čijem je čelu načelnica Dubravka Prelec, najmjerodavnija osoba za rješenje pitanja kadrova. Dala nam je do znanja da problem u biti nije teško riješiti: svaki županijski ured priprema plan potreba za novim službenicima u novoj godini, na temelju kojega se raspisuju natječaji, ali postoji i „institut privremenog premještaja zbog potreba posla.“ Drugim riječima, kao što su referenti iz istarskih zemljišnoknjižnih odjela nekoliko mjeseci išli raditi u zagrebačke sudove, tako bi i državni službenici iz ispostava ureda za graditeljstvo, na primjer iz Pazina ili Gospića, mogli dolaziti na ispomoć, dok se ne riješe nagomilani predmeti u Poreču. Zato je suvislo pitanje: zašto je teško riješiti problem koji uopće ne bi trebao postojati? Paše li i kome blokiranje državnih institucija koje reguliraju područje graditeljstva u Istri?

Građevinski lobiji nesumnjivo su iznimno jaki i utjecajni, politički i ekonomski, a od nereda u službama koje izdaju građevinske dozvole profitiraju okorjeli – oni koji znaju da im bespravna gradnja može proći nekažnjeno, ili da će dobiti građevinsku dozvolu kraćim putem, punjenjem džepa nekom od potplaćenih državnih službenika. Nekada je državna služba bila na ponos zaposlenima i bili su cijenjeni, danas ljudi bježe iz nje „kao vrag od tamjana“. Ostaju samo principijelni ili, pak, oni koji imaju debeo obraz i ne libe se ispružiti ruku prema koverti ili poklonu.

Gradilište tržne inspektorice Tikvine

Koliko daleko sežu reperkusije neekipirane porečke ispostave Ureda za graditeljstvo najbolje govori svježi slučaj gradilišta porečke tržne inspektorice Jagode Tikvine, koju su anonimno prijavili susjedi da navodno gradi bez dozvole. Tikvina nam je rekla da ne gradi, nego samo rekonstruira, za što joj, po njoj, ne treba dozvola, ali je našem fotoreporteru prijetnjama zapriječen pokušaj fotografiranja iz blizine. Obilazak njenog gradilišta je u planu građevinske inspekcije, saznali smo u Ministarstvu, ali je datum nedostupan javnosti. Međutim, dobili smo čvrsto jamstvo da ćemo biti obaviješteni o rezultatima nadzora.

Piše: S. Matejčić