Ono što se o ne baš osobitom uskrsnom turističkom posjetu Istri dalo naslutiti iz jučer objavljenih podataka Istra Adria Marketinga, asocijacije koja okuplja glavne istarske hotelijere, potvrđuje i izvještaj županijske Turističke zajednice. Po njemu su tijekom četiri »uskrsna« dana, počevši od 14. do zaključno 17. travnja, na području Istarske županije ostvarene 82 tisuće noćenja.

To je osjetno, odnosno oko 25 tisuća noćenja više nego lani, ali tada je Uskrs »padao« tri tjedna ranije, pa je hladnije vrijeme bitno utjecalo na posjet. Primjerice, preklani je produženi uskrsni vikend bio od 9. do 12. travnja, a na području istarskog TZ-a tada je zabilježeno 90,5 tisuća noćenja. Kakve su oscilacije uskrsnog turističkog posjeta, kazuje i podatak iz 2000. godine kada je Uskrs »pao« potkraj travnja pa je noćenja bilo blizu 130 tisuća.

U »rasporedu« noćenja po lokalnim turističkim zajednicama uglavnom nema ništa novog. To znači da porečki TZ daleko preteže, na njega otpada četvrtina uskrsnog prometa, a to je neposredno povezano s činjenicom na njegovom području ima i najviše grijanih hotela i kreveta. Tu ipak treba istaknuti da je Poreč jedini od najvećih turističkih centara u Istri ove godine imao bolji posjet tijekom uskrsnih blagdana negoli preklani – ukupno 20.600 noćenja ili dvije i pol tisuće više nego 2004.

Nešto iznad devet tisuća noćenja ostvareno je na područjima turističkih zajednica Umaga, Labina (Rapca) i Rovinja. Slijedi Pula s više od sedam tisuća, pa Medulin, Funtana i Tar-Vabriga s po pet, te Novigrad s nešto više od četiri tisuće noćenja. Medulin, Novigrad i Tar-Vabriga imali su nešto više noćenja nego 2004., a razmjerno najveći pad Vrsar – jedva malo više od trećine preklani ostvarenih 4,5 tisuća noćenja. Vjerojatno bi podrobnije analize pokazale da su na manji ili veći posjet u pojedinim mjestima utjecale i ponuđene cijene i programi, a i činjenica da su pojedini hoteli i turistička naselja ostali zatvoreni zbog aktualne obnove.

Po zemljama pripadnosti posjetitelja najviše noćenja, 38 posto, ostvarili su Nijemci, 33 posto Talijani, 10 Austrijanci i 5,5 posto domaći. Tek malo zapaženiji, s tisuću i pol do dvije tisuće noćenja, bili su Švicarci, Britanci i Slovenci

G.P., Glas Istre