Prema posljednjim podacima Turističke zajednice grada Poreča u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja ove godine u Poreču je, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, boravilo 84.076 ili 12 posto manje gostiju koji su ostvarili 359.566 ili 23 posto manje noćenja nego prošle godine. Ako se i mogu «pronaći», pa čak i djelomično «uvažiti» razno razni razlozi zašto je postotak podbačaja dolaska gostiju i ostvarenih noćenja na području Poreča «postotno dvocifren», egzaktna je konstatacija da rezultati turističkog prometa u Poreču za prvih pet mjeseci ove godine nisu obećavajući.

Teško je naći jako «opipljivi» razlog negativnom turističkom prometu u prvom dijelu godine i padu dolazaka i ostvarenih noćenja, no nije lako niti će sezona biti obećavajuća, veli Nenenad Velenik, direktor TZG Poreč. Prvi turistički operativac Poreča ocjenjuje da hotelske kuće neće smjeti pobjeći od činjenice da je predsezona bila slaba i da poslovna odluka jačeg vezanja samo uz jedno turističko tržište, koliko god ono veliko bilo, nije bila dobra.

Velenik argumentira takvo stajalište činjenicom da je za pet mjeseci ove godine u Poreču bilo turista iz Rusije 55 posto manje i da su ostvarili 47 posto noćenja manje nego prošle godine. U istom ovogodišnjem razdoblju Nijemaca je za pet mjeseci bilo 36 posto manje, a ostvarili su čak 41 posto manje noćenja nego prošle godine. Puno optimističniji podaci za nastavak sezone ne dolaze ni od austrijskih, talijanskih i slovenskih gostiju.

Talijanskih gostiju, veli Velenik, za pet mjeseci bilo je, u odnosu na isti broj mjeseci u 2008. godini, 14 posto manje no u Poreču su se duže zadržavali pa su ostvarili samo 2 posto manje noćenja nego prošle godine. Austrijanaca je bilo 8 posto manje te su ostvarili i isti manji broj noćenja. Turista iz Slovenije, Poreču najbližeg turističkog tržišta, za pet mjeseci bilo je 2 posto manje, a ostvarili su 8 posto manje noćenja.

Razloge podbačaju turističkog prometa u Poreču u prvih pet mjeseci, znalci i oni priučeni turistički stručnjaci pripisuju općoj gospodarskoj krizi. Manje je onih koji vide, a još manje onih koji se usuđuju glasno i jasno reći da je ponuda gostima sadržajno izuzetno tanka i nekvalitetna i da dosta grijeha za slabiji turistički promet ima među turističkim djelatnicima koji u dobroj mjeri zbrajaju samo što je ostalo po obračunu.

Već i sama činjenica da gosti ne mogu nigdje na području Poreča, (a ni na širem prostoru zapadne obale Istre) bilo hotelskom ili ugostiteljskom objektu, na večer zaplesati uz suvislu kvalitetu glazbu, bez pretjeranih decibela i bez nepismenih glazbenika koji «znaju svirati» zahvaljujući elektronici i CD-ima navinuvši razglas do pregrijavanja, jasno naznačuju zašto gosti zaobilaze Poreč ili se teže odlučuju za dolazak u grad Sv Mavra. 

No, ne treba zaboraviti ni činjenicu da se jedna pizza ( normalna veličina!) može u i oko Poreča pojesti po cijeni od 45 do 75 kuna, da 3 dcl točenog piva košta 10 do 14 kuna, da se butelje vina barem one «uobičajene» kvalitete koje u trgovinama koštaju 35 do 45 kuna, na terasama hotela i ugostiteljskih objekata moraju platiti 130, 145 pa i više kuna…

(M.B, Barkun)