S približavanjem glavne turističke sezone budi se i turistička inspekcija koja pojačano počinje obilaziti sve turističke objekte, posebno privatan smještaj koji godišnje sakuplja poveći broj kazni i prekršaja zbog rada na crno.

Glavni državni inspektor Kruno Kovačević najavljuje da će ovog ljeta teren češljati 725 inspektora kojima će biti prioritet upravo inspekcija u turizmu.

Da zapravo problem nisu registrirani privatni iznajmljivači, smatra Nedo Pinezić iz Udruženja iznajmljivača privatnog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

– Ove godine nije donesen niti jedan novi propis ili zakon, odnosno ništa se nije promijenilo, što nije dobro. To samo znači da mi i inspektori i dalje imamo zajednički problem – nije do kraja uređena regulativa statusa objekata koji nisu za stanovanje u turističkim mjestima, gdje zapravo dolazi do ilegalnog iznajmljivanja.

Inspekcija radi na zastarjeli način

Veli da nije potrebno da inspekcija vrši "desant" na iznajmljivače jer to nije samo sramota za njih, nego i za iznajmljivače, ali i neugodnost za same turiste koji se zateknu u nekom apartmanu. Rješenje vidi u tome da se rad 50.000 jedinica registriranog smještaja kontrolira kroz sustav turističkih zajednica gdje se uplaćuje boravišna pristojba te porezne uprave kamo odlazi porez.

– Za sve objekte koji ne služe za stanovanje, a nisu registrirani za smještaj, treba propisati obavezu kao za turističke kapacitete i na taj način kroz poreznu upravu i turističke zajednice pratiti uplatu poreza i boravišne pristojbe te prijavu boravaka. Time bi se definitivno s dnevnog reda skinulo češljanje kvartova jer tom zastarjelom metodom kontrolirati toliki broj postelja je jednostavno nemoguće. Mislim da se ovako svi pomalo sramotimo te stavljamo u neugodnu situaciju i same turiste, smatra Pinezić.

– U svakoj turističkoj zemlji oko nas postoje dvije vrste objekata: gdje ljudi žive, a sve ostalo su turistički objekti, bez obzira na to je li samo vikendica ili se ona i iznajmljuje. Time nitko ne bi bio zakinut. Dodatno bi se ljudi zaposlili, država bi dobila svoje, inspekcija bi bila sofisticiranija, a vlasnici ne bi više imali inspekciju na grbači jer i oni imaju kredite koje su podigli da bi uložili u te objekte, a onemogućava ih se da rade, nastavlja predsjednikudruženja.

S druge strane, Pinezić upozorava na opasnost da inspekcijske službe budu samo u funkciji punjenja državnog proračuna.

– Prema našim propisima, koji su netransparentni i kontradiktorni, gotovo da nema objekta koji se ne može kazniti ako mu dođe inspekcija. A inspekcijski nadzor je krajnja mjera kada su sva druga rješenja iscrpljena. Inspekcija se nema što hvaliti kada kaže da je naplatila više kazni nego inače, jer to nije uspjeh. To samo znači da nam sustav ne funkcionira, zaključuje Pinezić.

Čemu sve iznajmljivači moraju udovoljavati

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti prije svega moraju imati apartmane, sobe i kuće za odmor koje ispunjavaju minimalne uvjete te rješenje nadležnog ureda da ih mogu iznajmljivati.

Također, vlasnici apartmana,soba i kuća za odmor moraju ispunjavati određene zdravstvene uvjete za rad u ugostiteljstvu.

Na apartmanu, sobi ili kući za odmor mora na vidnom mjestu stajati natpis s vrstom oznake i kategorije objekta, gostima moraju biti jasno istaknute i cijene smještaja, ali i informacija o cijeni boravišne pristojbe. Kazna slijedi i ako se iznajmljivač ne pridržava istaknutih cijena i ako gostu ne izda račun za svaku pruženu uslugu.

U slučaju da nudi i hranu, odnosno doručak ili polupansion, svaki iznajmljivač mora utvrditi normative namirnica i pića. Isto tako, dužan je voditi i popis, odnosno knjigu gostiju. Ukoliko se reklamira, odnosno oglašava, nikako ne smije istaknuti vrstu ili kategoriju objekta koju nema, odnosno koja mu ne stoji u izdanom rješenju.

U slučaju da iznajmljivač ne poštuje ove odredbe, a inspekcija mu zakuca na vrata, čeka ga pečaćenje objekta. To će inspekcija napraviti i u slučaju da vlasnika nema kod kuće. (B. BAN)

VIŠE O OVOJ TEMI ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE

Barbara Ban, Glas Istre