Kako učinkovitije spriječiti nastanak otpada, pratiti njegovo kretanje i smanjiti njegove posljedice u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000, bile su glavne teme završne konferencije projekta WASTEREDUCE, održane u četvrtak u Hotelu Dijamant u Poreču. Konferenciju je organizirao Institut za poljoprivredu i turizam, vodeći partner projekta koji je tijekom dvije i pol godine okupio osam hrvatskih i talijanskih partnera. Projekt punog naziva „Integrirane strategije i rješenja za smanjenje otpada u zaštićenim i Natura 2000 područjima“ provodi se u okviru Programa Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027. Započeo je 1. veljače 2024., a završava 31. srpnja ove godine. Njegova ukupna vrijednost iznosi 1.657.742 eura, od čega je 80 posto osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Uz Institut za poljoprivredu i turizam, u projektu sudjeluju Istarska županija, Javna ustanova Natura Histrica, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Sveučilište u Trstu, Etra SpA Società Benefit, ETIFOR Srl Società Benefit te Regionalna agencija za zaštitu okoliša i prevenciju Veneta ARPAV.

Tri pilot-područja

Glavni cilj projekta bio je unaprijediti upravljanje otpadom u zaštićenim i Natura 2000 područjima, od praćenja i sprječavanja nastanka otpada do njegova smanjenja i ublažavanja posljedica. Projektne aktivnosti provodile su se na tri pilot-područja, na zapadnoj obali Istre, u dolini rijeke Brente u Italiji te u uvali Sakarun na Dugom otoku. Voditeljica projekta dr. sc. Barbara Sladonja iz Instituta za poljoprivredu i turizam istaknula je da je tijekom projekta izrađen velik broj dokumenata povezanih s upravljanjem otpadom, ali i razvijen niz praktičnih rješenja i novih metodologija.

„Glavni cilj projekta bio je razviti nove strategije i načine upravljanja otpadom u morskim i kopnenim područjima, posebno u zaštićenim i Natura 2000 područjima. Nismo se zaustavili samo na dokumentima, nego smo razvili i praktična rješenja kojima se upravljanje otpadom može poboljšati. Svaki je partner imao svoj zadatak, od satelitskog pronalaženja područja povećanog nakupljanja otpada i videonadzora do istraživanja ponašanja ljudi povezanog s odlaganjem otpada“, rekla je Sladonja.

Jedan od najvidljivijih rezultata projekta je sakupljač plutajućeg morskog otpada postavljen u zaljevu Santa Marina kod Poreča. Njime upravlja Lučka uprava, a uređaj već godinu dana prikuplja otpad koji se zadržava u zaljevu.

„Sakupljač je predviđen za prikupljanje otpada u različitim zaljevima, što znači da se prema potrebi može premještati duž istarske obale. U dosadašnjem radu pokazao se vrlo dobro. To je jedan od konkretnih primjera kako projekt, osim istraživanja i planova, donosi rješenja koja odmah poboljšavaju stanje na terenu“, kazala je Sladonja. Iako zasad nije potvrđen formalni nastavak projekta, partneri već pripremaju nove prijave kako bi se razvijene metode, znanja i aktivnosti mogle nastaviti primjenjivati.

Izložbu posjetilo više od 3000 ljudi

Istarska županija u projektu je bila zadužena za komunikacijsku strategiju i aktivnosti usmjerene prema različitim skupinama građana. Bruno Kostelić, voditelj Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša u Istarskoj županiji, naglasio je važnost prekogranične suradnje i mogućnosti da se isti problem sagleda iz različitih perspektiva.

„Riječ je o prekograničnom projektu koji već samim načinom rada potiče povezivanje i razmjenu iskustava. Morski otpad i otpad u zaštićenim područjima problemi su koji ne poznaju administrativne granice. Zato nam je bilo važno vidjeti kako se s istim izazovima nose druge sredine i koje njihove prakse možemo primijeniti u Istri“, rekao je Kostelić.

Među najuspješnijim aktivnostima izdvojio je izložbu o morskom otpadu postavljenu u trgovačkom centru Max City u Puli. Izložba je na neuobičajenom mjestu, okružena trgovinama i potrošačkim sadržajima, govorila upravo o potrebi smanjenja potrošnje, plastike i količine otpada. Prema Kostelićevim riječima, izložbu je u četiri mjeseca razgledalo više od 3000 ljudi, među kojima su bile i organizirane skupine djece. Otvorena je do 16. srpnja.

„Namjera je bila odmaknuti se od klasičnih predavanja i jednostranog poučavanja ljudi. Htjeli smo aktualnu temu predstaviti na suvremen, pristupačan i zanimljiv način, a građanima ostaviti da sami razmisle hoće li nešto promijeniti u svome ponašanju. Reakcija javnosti pokazala je da takvi koncepti mogu biti vrlo uspješni“, rekao je Kostelić. U sklopu projekta održani su i ekološki dani u Puli i Limskom zaljevu, akcije čišćenja podmorja, radionice pripreme jela od invazivnih vrsta te utrke u prirodi tijekom kojih su sudionici prikupljali otpad.

Plastika u gotovo svim analiziranim pticama

Javna ustanova Natura Histrica sudjelovala je u organizaciji ronilačkih akcija čišćenja podmorja na ušćima rijeka Raše i Mirne te u Limskom zaljevu. Akcije su provedene prije i nakon turističke sezone kako bi se moglo procijeniti koliko sezonalnost utječe na količinu otpada. Ana Ljubić, članica projektnog tima Nature Histrice, kazala je da analiza prikupljenog materijala nije pokazala da otpad pretežno nastaje zbog turizma.

„Rezultati su pokazali da je velik dio pronađenog otpada zapravo komunalni otpad iz kućanstava, a ne isključivo posljedica turističke sezone. To je važno jer pokazuje da problem ne možemo promatrati samo sezonski. Potrebno je djelovati tijekom cijele godine i uključiti lokalno stanovništvo, posjetitelje i sve korisnike obalnog prostora“, rekla je Ljubić.

Posebnu pozornost privukle su takozvane plogging utrke koje spajaju trčanje i skupljanje otpada. U njima pobjednik nije natjecatelj koji prvi stigne na cilj, nego onaj koji prikupi najveću količinu otpada. Aktivnosti su bile popraćene edukativnim sadržajima i programom upoznavanja s ronjenjem, koji je izazvao osobito velik interes djece. U suradnji s vanjskim stručnjacima provedena su i istraživanja prisutnosti mikroplastike u hranidbenom lancu. Analizirani su uzorci riba, školjkaša i rakova prikupljeni ribarskim alatima i na ribarnicama. Iako rezultati tih analiza, prema riječima Ane Ljubić, nisu bili izrazito alarmantni, znatno su zabrinjavajući nalazi istraživanja utjecaja krupnijih komada plastike na morske ptice.

„Analizirano je više od 40 uginulih ptica, a u probavnom sustavu gotovo svih pronađena je plastika. Plastiku možemo vidjeti i u njihovim gnijezdima, ali posebno zabrinjava činjenica da završava u njihovu probavnom sustavu. To vrlo jasno pokazuje koliko je otpad postao sveprisutan u morskom okolišu“, upozorila je Ljubić.

Natura Histrica sudjelovala je i u razvoju inovativne metode otkrivanja onečišćenja mora analizom satelitskih snimaka. Nakon što se na snimkama utvrdi moguće onečišćenje, stanje se provjerava i potvrđuje terenskim istraživanjem. Metoda se može koristiti za praćenje morskog otpada, eutrofikacije i onečišćenja naftom.

Višekratne čaše umjesto jednokratne plastike

Udruga Sunce svoje je aktivnosti usmjerila na sprječavanje nastanka otpada i uvođenje višekratnih rješenja, posebno na pilot-području uvale Sakarun. Dalka Zanki, članica projektnog tima WASTEREDUCE u Udruzi Sunce, istaknula je da je prednost projekta bilo povezivanje svih razina zajednice, od djece i građana do gradova, općina, komunalnih poduzeća, institucija i stručnih organizacija.

„Jadransko more naš je zajednički bazen i zato je dragocjeno što isti problem možemo promatrati iz različitih kutova. Projekt nam je donio nova partnerstva, razmjenu znanja i mogućnost da dobre prakse odmah isprobamo na terenu. Najvažnije je djelovati na izvoru i smanjiti stvaranje otpada prije nego što on uopće dospije u okoliš“, rekla je Zanki. Na području Sakaruna radilo se s koncesionarima ugostiteljskih objekata na zamjeni jednokratne plastike višekratnim rješenjima, ne samo u svakodnevnom poslovanju nego i tijekom većih događanja.

„Na događanju s nekoliko tisuća posjetitelja već samo jedna jednokratna čaša po osobi znači golemu količinu otpada. Zato smo poticali korištenje višekratnih čaša i drugih rješenja koja se mogu ponovno upotrijebiti. Takve promjene mogu izgledati male, ali kada se primijene na velik broj ljudi, njihov učinak postaje vrlo značajan“, kazala je Zanki. Partneri su tijekom projekta upoznali i primjere pretvaranja biootpada u novi resurs, tehnološka rješenja poput dronova i nadzornih kamera te načine sprječavanja nepropisnog odlaganja otpada na osjetljivim i zaštićenim područjima.

Završna konferencija u Poreču okupila je znanstvenike, stručnjake i predstavnike institucija koji su govorili o mikroplastici u sjevernom Jadranu, otpadu s kopna u zaštićenim područjima, bihevioralnoj znanosti te novim participativnim strategijama u područjima mreže Natura 2000. Iako projekt formalno završava krajem srpnja, partneri su najavili da će izrađene akcijske planove, istraživačke metode, edukativne modele i praktična rješenja pokušati nastaviti primjenjivati i kroz buduće projekte.