Agencija Puls provela je istraživanje o tome koliko je stanovništvo upoznato s novim načinom odlaganja ambalažnog otpada, te koriste li mogućnost povrata ambalaže u većim trgovinama uz povratnu naknadu od 50 lipa za svaku vraćenu bocu/limenku.

Čak 99 posto stanovništva zna za mogućnost povrata ambalaže uz povratnu naknadu. Od toga, 40 posto ispitanika izjavilo je kako upravo na taj način zbrinjavaju svoj otpad. Uz njih, još 12 posto ispitanika ambalažni otpad odnosi u reciklažna dvorišta, gdje također ostvaruju pravo na povratnu naknadu.

Većina ispitanika koji odnose povratnu ambalažu u trgovine ili u reciklažna dvorišta do sada ju je bacala u obično smeće, što ukazuje da je ovaj projekt Ministarstva zaštite okoliša uspio motivirati građane, i to prosječnu hrvatsku obitelj.

Tako ambalažni otpad u trgovine ili reciklažna dvorišta ponajprije odnose osobe u dobi od 30 do 59 godina, sa završenom srednjom školom, iz kućanstava s 3 ili više članova, prosječnih prihoda, te iz gradova.

Za razliku od njih, u obično smeće i dalje ambalažni otpad odlažu mlađi ili stariji stanovnici s nižim obrazovanjem, nezaposleni, iz jednočlanih kućanstava, nižih prihoda, te većinom sa sela.

Autori istraživanja zaključuju da to čine ili zato što nemaju dovoljnu količinu otpada da ga odnose u trgovine ili nemaju mjesto za zaprimanje ambalaže u svojoj bližoj okolini.

Za 16 posto ispitanika sa sigurnošću se može reći da su ekološki osviješteni, jer bez obzira na Pravilnik, oni i dalje odlažu ambalažu u posebne spremnike/kontejnere bez da za to dobivaju povratnu naknadu.

Među ovom kategorijom prevladaju osobe za završenom višom ili visokom školom, oni iz jednočlanih kućanstava, a s porastom prihoda kućanstva raste i vjerojatnost da će biti odabran ovaj način zbrinjavanja ambalažnog otpada.

Pulsovo istraživanje je provedeno tijekom ožujka na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 osoba u dobi od 15 godina na više