NEWS

Ovog tjedna u kinu, kazalištu…

poup-zgrada2
06.12.2021. 12:39; ; Početna / Obavijesti / Ovog tjedna u kinu, kazalištu…

Glazbeno-scenska djelatnost

Kazalište

srijeda, 8. 12. u 20.00 Kazališna dvorana Pučkog otvorenog učilišta Poreč 

Ritina škola 

Kazalište Planet art
redatelj: Marko Torjanac
uloge: Marko Torjanac, Vanda Winter / Nataša Janjić Medančić

Rita je inteligentna, britka frizerka koja osjeća da joj u životu nešto nedostaje. Pravdan je toliko rezigniran da mu više ništa ne nedostaje. Ili je bar tako mislio dok nije počeo predavati na večernjem tečaju književnosti…

Ritina škola jedna je od najizvođenijih suvremenih komedija, a u produkciji Planet Arta adaptirana je za Hrvatsku. Priča a govori o tome što se događa kad se u ‘društvu znanja’ pojavi djevojka koja – ‘želi znati, želi shvatit, želi skužit…sve!!’?

Što je znanje, zašto je ono uopće potrebno i čemu ono služi ‘u zemlji u kojoj su zatvori puni doktora i profesora’… samo su neka od pitanja s kojima se njih dvoje susreću, svaki sa svoje strane katedre, na tečaju književnosti koji ih oboje mijenja.

Ritina škola govori o tome kako znanje utječe na čovjeka i njegov pogled na svijet, ali i o tome koliko društvo utječe na znanje i na potrebu za njim.

Willy Russell je za Ritinu školu dobio nagradu Lawrence Olivier za najbolji dramski tekst 1980. godine.

Zbog ograničenog broja posjetitelja ulaznice (50,00 kn) je moguće isključivo kupiti na internetskom rezervacijskom sustavu (www.rezervacije-poup.hr) ili na blagajni Učilišta u radnom vremenu:

ponedjeljak – utorak 10,00 – 12,00;

na dan predstave od 18,00 

Kino

ponedjeljak, 6.12.2021. u 17.00 i 20.00  

DINASTIJA GUCCI (15 god)
izvorno ime: House of Gucci
redatelj: Ridley Scott
žanr: kriminalistički, triler
uloge: Lady Gaga, Adam Driver, Jared Leto, Jeremy Irons, Jack Huston, Salma Hayek, Al Pacino
trajanje: 157 min 

sadržaj: Dinastija Gucci inspirirana je šokantnom istinitom pričom o obiteljskom carstvu talijanske modne kuće Gucci. Obuhvaća tri desetljeća ljubavi, izdaje, dekadencije, osvete i u konačnici ubojstva. Kontroverzna priča talijanske obitelji snimljena je pod redateljskom palicom Ridleyja Scotta i radnjom je smještena u 1995. godinu kada je Maurizio Gucci, unuk osnivača luksuzne kuće, na putu prema svom uredu ubijen, a njegova supruga Patrizia Reggiani bila je optužena za naručivanje atentata. Tako je i stekla nadimak “Crna udovica”. Poznata po svom over-the-top stilu i britkom jeziku na pitanje zašto ga sama nije ubila, odgovorila je, “Moj vid nije toliko dobar, a nisam htjela promašiti”.

četvrtak, 9.12.2021. , petak, 10.12.2021. i subota, 11.12.2021. u 18.00

 PJEVAJTE S NAMA 2 – SINKRONIZIRANO
izvorno ime: Sing 2
redatelj: Garth Jennings
žanr: animirani
uloge: Marko Makovičić, Ivana Rushaidat, Ivan Glowatzky, Dražen Bratulić
trajanje: 112 min 

sadržaj: Ove blagdanske sezone novo poglavlje u sjajnoj animiranoj franšizi Illumination-a stiže s velikim snovima i spektakularnim hitovima dok se uvijek optimistična koala, Buster Moon i njegova zvijezdana ekipa izvođača pripremaju za lansiranje svoje najljepše scenske ekstravagancije do sada … sve u blistavoj svjetskoj prijestolnici zabave. Postoji samo jedna poteškoća: prvo moraju uvjeriti najzapušteniju rock zvijezdu na svijetu – koju glumi globalna glazbena ikona Bono, u svom debiju u animiranom filmu – da im se pridruži.

 

četvrtak, 9.12.2021., petak, 10.12.2021. i subota, 11.12.2021. u 20.00

SPENCER (12 god)
izvorno ime: Spencer
redatelj: Pablo Larraín
žanr: biografska romantična drama
uloge: Kristen Stewart, Amy Manson, Jack Farthing, Sean Harris
trajanje: 111 min 

sadržaj: Radnja filma smještena je u 1991. godinu tijekom božićnih praznika kada se princeza Diana počela suočavati sa svojom teškom odlukom da okonča brak s princom Charlesom. Film daje uvid u ekstravagantan život na imanju Sandringham te savršeno dočarava emocije Lady Di uslijed borbe s glasinama o aferama dok je izbjegavala nemilosrdne paparazze.

 

Rezervacija i kupnja ulaznica moguća je na blagajni Učilišta ili preko internetskog rezervacijskog sustava: www.rezervacije-poup.hr.

 

Likovna djelatnost

I GIARDINI DI MARZO //

Robert Pauletta / samostalna  izložba

otvorenje u četvrtak, 9.12. 2021. u 19 sati

galerija Zuccato, Decumanus 34
trajanje izložbe: 9.12.2021. – 5.1. 2022.
radno vrijeme galerije: svakim danom 10 – 12 i 16 – 19 sati
nedjeljom i blagdanima zatvoreno

„Zatvoren u svom tajnom laboratoriju nekadašnji revolucionar, Aureliano Buendija, izrađuje zlatne ribice koje mijenja za zlatnike koje zatim tali da bi od njih nanovo oblikovao ribice. I što je više zlatnih ribica prodao, to je bio dužan više raditi. U lucidnoj ludosti ovog bivšeg pukovnika i prevratnika dva mi se pojma čine ključnim; manirizam (ponavljanje) i činjenje lišeno smisla, barem onog izvanjskog, vidljivog. Ne bez razloga ove su se kategorije visoko pozicionirale na pijedestalu moje plodne i beskorisne umjetnosti.

I giardini di marzo  jedna mi je od najdražih pjesama zlatnog perioda talijanske canzone ili musice legere  kako ju je sam autor – Lucio Battisti, pomalo autodefanzivno znao zvati. Pjesma je objavljena 24.4.1972. godine u formi singlice i postigla je nezamislivo vrtoglavi uspjeh.

Imao sam 11 godina tada i tog sam ljeta boravio u Trstu provodeći  ležerne i bezbrižne dane kod moje none Anne. Nona je stanovala na San Giovanniju, iznad raskošne Via Giulie, u maloj cvjetnoj  ulici nazvanoj – Beato Angelico, po renesansnom slikaru koji se navodno prosvijetlio.

U to je vrijeme dopoguerra upravo postala prošlost, a Italija se, nabildana američkom pomoći, otvarala novim horizontima. Doprinos medija, popularne kulture i dakako canzone, tom velikom nacionalnom povratku ponosa (a možda tek bijegu od krivnje) enorman je. Od domaćica i tifosa, do tinejdžera i signorije, Italija je pjevala i ta me je zagrijana opće-društvena mobilnost dojmila.

Rastuća politička prava žena i pravo na abortus, sekularnost, humanističke društvene težnje uz ojačanu ulogu sindikata i sveučilišta, išlo je ruku pod ruku s uzletom talijanske industrije: od Fiata i Barille, preko mode, filma i televizijskih festivala, pa sve do Ferrarija.

Vidio sam i svoje mlade cije kako sudjeluju u toj priči; po njih su za subotnje izlaske, u novim automobilima, okićeni sunčanim naočalama i ispeglanim košuljama dolazili njihovi mladi zaručnici, a one bi mi uvijek nasmijane, elegantne u bijelim, crvenim ili žutim haljinama, saveznički namigivale i veselo nestajale. Odlazili su tako na svaku utakmicu, koncert ili predstavu.

Ponekad bi me poveli pogledati kakav film al cinama aperto, a kada bi se u kasnu večer preko brda vraćali, iz našeg bi se milletre, zagledali u plamteća svjetla Trsta koja kao da su izranjala iz mora. Imao sam dojam da se radi o preslici noćnog svoda punog bombona.

Tek sam još jednom, desetljeće i pol kasnije, doživio takovu društvenu poletnost, i tada se pjevalo i tada se plesalo, no zemlja u kojoj sam živio nije se propinjala, već propadala.

One last call for the Devil, one for Christ.

Jednoga sam sparnoga popodneva listajući nonine magazine naišao na tekst pjesme. Napisao ga je tadašnji Luciov bliski suradnik i tekstopisac umjetničkog imena Mogol. Bilo je tu puno novih meni nepoznatih riječi pa sam često propitivao nonu.

Inovativna glazbena struktura, ritam preliven morima harmonije, umreženi aranžmani i nadasve, la divina interpretazione di Lucio, odaju atmosferu oslobađajuće energije; kao jutro u ožujku kada spora zima susretne mladenačko proljeće.

Lucio pjeva o siromaštvu i sramu, o neuvjetovanoj ljubavi i moralnoj inhibiciji, o svježini i nadi. Od samog naslova pa nadalje ništa u tekstu nije eksplicitno; hermetičan i kontradiktoran, on sljubljen s glazbom čini da ono neizrečeno i prešućeno postane opće i podrazumijevajuće.

No ipak puni smisao tog teksta izmiče, izmicao mi je jučer i izmiče mi i danas,  baš poput zlata koje nelicencirano talim.

Želio sam svoje radove, tako daleke od vječnosti, svakodnevne i potrošne, već reciklirane ili jednokratne, no nipošto frivolne, udaljiti od bilo kakve moguće interpretacije; kada bih u tomu uspio, bio bi to dostojan hommage mojoj divnoj talijanskoj obitelji.“ Robert Pauletta 4.4.2021.

 

Robert Pauletta pulski je slikar rođen 2. veljače 1961. Završio je srednju umjetničku školu pod voditeljstvom Ivana Obrovca u Puli. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1985. godine u klasi prof. Ferdinanda Kulmera. Od 1983. do 1985. surađuje u atelijeru Ede Murtića. Jedan je od osnivača HDLU-a Pule, kasnije HDLU-a Istre. Od 1991.do 2003. radi kao profesor na Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli; jedan je od osnivača te škole. 2003. godine, u studenom, osniva se MMC LUKA gdje kao voditelj priređuje niz kulturnih zbivanja. 2007. u izdanju HDLU-a Istre izlazi monografija o umjetnikovom radu. 2009. postaje član HZSU–a. i posvećuje se isključivi profesionalnom umjetničkom radu. 2013. osniva Umjetničku organizaciju Robot te u Puli s kolegama Bojanom Šumonjom i Teom Bičić pokreće rad galerije POOLA. Sudjelovao je na mnogobrojnim skupnim izložbama i bijenalima. Samostalno je izlagao 100-tinjak puta u glasovitim galerijama i muzejima Hrvatske i inozemstva.

Print Friendly, PDF & Email
Flego S1