DROGA
– Je li danas dostupnost i zloporaba droga veća?
– Droge i sve što ima veze s njima medijski je toliko zanimljivo da nije ni čudo što o tome vlada puno mitova. Jedan od njih je i da je sve u vezi s drogama u porastu: dostupnost, konzumiranje, kriminal. Na svu sreću, nije tako. UNDOC, agencija Ujedinjenih naroda za droge i kriminal, u izvješću iz 2008. govori o nastavku stabilizacije svjetskog tržišta droga te da je proizvodnja droge ispod one u 90-im godinama. Slično stanje je i u Hrvatskoj i Istri. Nakon 2000. godine u većini gradova zaustavljeno je naglo širenje heroinske ovisnosti. U onim gradovima koji su ranije bili zahvaćeni tim problemom – Puli, Poreču i Labinu – primjećuje se i smanjivanje, dok ima mjesta u kojima se upravo događa naglo širenje: Umag, Buje i Brtonigla. Droga čija dostupnost kod nas raste je kokain. On je nekad bio droga poduzetnika i estrade, a danas ga konzumiraju i studenti.

PREVENCIJA
– Jesu li prevencija ovisnosti i liječenje ovisnika dobro organizirani?
– Hrvatska ima jedan od najboljih sustava prevencije i liječenja ovisnosti o drogama u Europi. To je rezultat ukupne organiziranosti društva, kvalitete represivnog, obrazovnog i zdravstvenog sustava, a posebno tradicije socijalne medicine i socijalne psihijatrije. Hudolinov model liječenja alkoholizma bio je uzor za mnoge zemlje. Na toj tradiciji izrastao je i naš sustav liječenja ovisnosti. Istra je prva regija koja je reagirala na problem ovisnosti o drogama. Prvi centri u državi koji su se bavili time bili su oni u Puli i Poreču. Zahvaljujući kvalitetnom radu uspjeli smo privući najveći broj ovisnika i uključiti ih u neki od oblika liječenja. Pomaže se i njihovim roditeljima ili partnerima da lakše prebrode probleme koje im donosi ovisnost njihovih bližnjih. Posebno je važna i dobra suradnja s liječnicima opće medicine koji provode medikamentoznu terapiju. Po uzoru na Istru to je od prošle godine počeo i Zagreb.

žNE)PUŠAČI
– Hoće li novi zakon smanjiti broj pušača?
– Ne vjerujem da će novi zakon bitnije utjecati na smanjenje broja pušača, osobito ne na sadašnje pušače da prestanu pušiti, ali je važan u ukupnim naporima za smanjenje pušenja. Procjene o 30-postotnom smanjenju su pretjerane, ali i manji postotak je bitan. Broj od 11.000 umrlih godišnje u Hrvatskoj od posljedica pušenja je strašan i svaki postotak smanjenja znači nekoliko stotina života. Siguran sam da država neće popustiti pritiscima ugostitelja. Temeljna ideja zakona je zaštita nepušača od pasivnog pušenja, ali vjerujem i u njegovu preventivnu vrijednost. Vjerujem da će utjecati na mlade koji počinju pušiti. Kafići su važna, možda i najvažnija mjesta socijalizacije i druženja, a pušenje se nigdje lakše ne širi nego u kafićima, jer je cigareta pomaže u socijalizaciji. Ljudi se neće odreći izlazaka i druženja jer je to primarna ljudska potreba, ali mogu to naučiti raditi bez cigareta. Dugogodišnji pušači su u jednoj od najtežih ovisnosti i sami su shvatili značenje definicije ovisnosti kao kronične recidivirajuće bolesti. UP uli i Poreču smo pokrenuli škole nepušenja pa ih se sa svim pozivima i nagovaranjima njihovih doktora skupi troje-četvero
mjesečno.

REFORMA ZDRAVSTVA
– Smatrate li da se reforma zdravstva najvećim dijelom lomi preko leđa liječnika i pacijenata?
– Takozvana reforma zdravstva je tipična reforma na način hrvatskih ministara. Kao što je bilo uvođenje državne mature ili bolonjskog procesa: bez dogovora, bez analiza i bez odgovornosti.
Primorac se povukao kad se pobunilo više od 100 gimnazijalaca, a Milinović je čekao da se broj doktora koji ne naplaćuju participaciju smanji ispod 100 pa da izvede odlučan udar. Sukob o tzv. reformi zdravstva sukob je političkih garnitura s civilnom Hrvatskom. Reakcija ministra je tipična reakcija političara. Da razgovara s doktorima umjesto što ih pokušava slomiti dobio bi ideje i rješenja kojima bi se zdravstvo stvarno reformiralo. Ali, logika političara je pobijediti, a ne unaprijediti. Ovo sada nije reforma, to je »manovra finanziaria«, kako bi rekli Talijani. A ima toliko toga što bi trebalo reformirati. Nedopustivo je da država plaća lijekove za mršavljenje, a kad ti prijeti infarkt moraš čekati godinu dana jer bolnica nema novca za stentove ili moraš sam kupovati citostatike kad se razboliš od raka.

UMIRU ZDRAVI
– Koje su bolesti među vašim pacijentima u porastu?
– Kao čovjeka i kao liječnika najviše me brinu prometne nesreće. One su kod nas glavni uzrok smrtnosti i invaliditeta mladih. O svemu se govori žo raku, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu, drogama), ali o stradanju u nesrećama kao javnozdravstvenom problemu – ne. U 2007. je u prometu u Istri poginula 41 osoba, a od predoziranja je umrlo 10. O tom povećanom broju predoziranih se pisalo i raspravljalo, a o poginulima ni riječi. Kod nas broj poginulih i teško unesrećenih iz godine u godinu raste i još se misli da to treba riješiti policija. Na tome se treba raditi sustavno i organizirano: na prevenciji, edukaciji, otklanjaju tehničkih nedostataka. Istra je dovoljno europska da ne treba čekati civilizacijski pomak da pokrene projekt smanjivanja broja unesrećenih u prometu.