Dva tjedna nakon što smo mu postavili detaljna pitanja o provedbi master plana razvoja istarskog turizma i eventualnim pozitivnim i negativnim učincima koje je u prvih godinu i pol dana taj plan polučio, član Županijskog poglavarstva zadužen za turizam Veljko Ostojić odgovorio nam je zadovoljavajuće opširno, ali ne baš konkretno, već naprotiv – poprilično uopćeno.

Suština naše zamisli da godinu i pol dana nakon donošenja tog važnog i skupog plana rezimiramo što je konkretno do sada učinjeno dobro, a što se moglo napraviti i bolje, bila je upravo u tome da neke stvari vezane za master plan javnosti konačno postanu jasnije, no s ovakvim Ostojićevim odgovorima teško da će nam to uspjeti. Mada smo od njega tražili da porazgovaramo uživo, čime bismo mnoga pitanja zasigurno puno kvalitetnije razjasnili, »prezauzeti« Ostojić je, nažalost, tražio pismenu korespondenciju. Ovako će sve nejasnoće oko master plana i dalje ostati mutne, a kada se za propuste bilo koje vrste budu tražili krivci, na udaru će se vjerojatno opet naći – novinari.

Odgovarajući na pitanje »što je od planiranog za ovo razdoblje do sada učinjeno, a što nije«, Ostojić veli da je od ukupnog broja aktivnosti, odnosno projekata, do 2012. godine realizirano 12 posto te da je 46 posto u tijeku realizacije. Puno je precizniji kada odgovara na pitanje odvijaju li se aktivnosti iz master plana prema planiranoj dinamici ili ne. »Aktivnosti se provode prema planiranoj dinamici«, kaže Ostojić. No, primjeri ovakve metronomske preciznosti, koliko god beskorisna u konkretnom slučaju bila, u kasnijim su Ostojićevim odgovorima prava rijetkost.

– Master plan je u svom dijelu koji se naziva razvojni model ponudio na radionicama tri moguća scenarija za budući turistički razvoj Istre. U svim klasterima odabran je scenarij restrukturiranja i repozicioniranja koji podrazumijeva povećanje kvalitete postojećih turističkih kapaciteta, precizno pozicioniranje pojedinih turističkih destinacija, gradova i općina te definiranje mogućnosti izgradnje određenog broja novih inovativnih turističkih sadržaja.

– Ukupan hotelsko-turistički sektor opredijelio se konsenzusom za kvalitetu i to se očituje na način da se povećava kvaliteta smještaja, povećavaju se prosječne cijene (sada su najviše u Hrvatskoj) i dolazi do promjene u strukturi gostiju, prije svega platežnoj, koji dolaze u Istru – veli između ostaloga Ostojić u odgovoru na pitanje koje je do sada konkretne efekte polučio master plan, odnosno koji se kvalitetni pomaci vide u istarskom turizmu otkad je plan sačinjen.

Ni na pitanja o tome što se iz master plana pokazuje pozitivnim, a što negativnim u istarskom turizmu te što je u ovom trenutku u turističkoj ponudi Istre dobro, a što višak, lokalni »ministar turizma« ne nudi konkretniji odgovor. Kaže tek da je taj dokument naš putokaz koji govori na koji način ići u budući razvoj i o tome što treba polako napuštati, poput hotela i privatnog smještaja niske kategorije.

Govoreći o ulozi turističkih zajednica u provedbi plana, Ostojić kaže da su one jedan od najznačajnijih i najodgovornijih subjekata u implementaciji plana, bez obzira što »i među njima postoji razlika u razmišljanjima i aktivnostima koje provode«. One su, navodi dalje, odgovorne za marketing, a dobar je primjer za to udruživanje sredstava u strateškom marketing planu Istre za 2005. godinu gdje je »konkretno iskazana namjera za jačim i drugačijim nastupom na tržištu«. Prema njegovim spoznajama, turističke zajednice zaista provode aktivnosti zapisane u master planu.

Našeg smo sugovornika dalje pitali kako elitni turizam može uspjeti u situaciji kada južna Istra i cijela Pula nemaju kanalizaciju i nemaju riješeno pitanje pravog sanitarnog deponija. On je, pak, odgovorio da je osnovni cilj preobrazba Istre u destinaciju s četiri zvjezdice do 2012. godine, te da se bez stabilnog gospodarstva i planskog i kvalitetnog gospodarskog rasta neće moći financirati ni veliki infrastrukturni projekti. Postavili smo mu i pitanje je li po njemu pravedno da netko u pojedinim turističkim oazama poput Brijuna uživa sve, a da pritom građani preko puta, na kopnu, piju lošu i skupu vodu, plaćaju kanalizaciju koje godinama nema i žive pokraj deponija koji maksimalno truje i ljude i okoliš.

– Ne slažem se s puno vaših konstatacija u ovom pitanju, ali jedan od preduvjeta kvalitetnog funkcioniranja turizma visoke kvalitete kakav je predviđen na Brijunima je i kvalitetno okruženje – odgovara Ostojić, »precizno« kao i ranije.

Premda na službenim stranicama master plana (www.istra-istria.hr/masterplan) izričito stoji da će iznos od 657.000 eura, koliko je stajala izrada plana, tvrtke THR iz Barcelone i Horwath Consulting iz Zagreba »podijeliti« otprilike na pola, »što znači da će podjednako toliko novca na neki način biti ´ostavljeno´ ili potrošeno u Hrvatskoj«, Ostojić nam je mrtav-hladan kazao da mu nije poznato na koji će način izrađivači plana podijeliti naknadu za izvršeni posao.

Na naše posljednje pitanje, procjenjuje li danas da je master plan bio potreban istarskom turizmu i da se isplatilo uložiti toliko novca u taj dokument, Ostojić odgovara ovako:

– Čvrsto sam uvjeren da je to ključni dokument koji je trebao i koji treba turizmu Istre. Ono što je u njemu zapisano je putokaz kojim smjerom i na koji način upravljati svojom budućnošću, a ne dozvoliti da nam se ona događa. U njegovoj provedbi očekujem široku suradnju jer će nam ona omogućiti da živimo bolje.

D. DOBRILA, Glas Istre

Klaster Labin-Rabac prednjači u ostvarenim projektima

Dosadašnji rezultati primjene plana trebali bi biti najvidljiviji u klasterima Labin-Rabac i Poreč-Tar. Veljko Ostojić, naime, veli da je u provedbi zacrtanih aktivnosti najdalje otišao labinsko-rabački klaster sa šest posto realiziranih i 40 posto započetih projekata, a slijedi ga porečko-tarski klaster s 15 posto realiziranih i 57 posto započetih projekata.