Naime, ukoliko kroz koju godinu bude onemogućeno plasiranje stevije kao sladila u hranu, onda se opet otvara široki hodnik za umjetne otrove koji su unatoč ´bezbroj´ nuspojava legalno progurane u prehrambenu industriju.

Pozadina forsiranja aspartama – Monsanto i Rumsfeld

Najpoznatiji svjetski huškač GMO usjeva i sinonim za bojni otrov Agent Orange koji je uništio naraštaje vijetnamske djece tijekom oprašivanja u vijetnamskom ratu, zloglasni Monsanto, nakon kupnje tvrtke Searle Pharmaceuticals postaje proizvođač revolucionarnog zaslađivača aspartama (NutraSweet Company). Searle je pak pionir aspartamske proizvodnje i glavni razlog zašto je FDA (američka administracija za hranu i lijekove) isti proglasila posve zdravim i provjerenim.

Kada bi još dublje ušli u materiju za sve je kriv predsjednik ove tvrtke koji je nakon ´revolucionarnog´ aspartama progurao i digitalni signal s HDTV tehnologijom, te kasnije i ´spas´ od ptičje gripe, lijek tamiflu. Riječ je o Donaldu Rumsfeldu – pokretaču invazija na Afganistan i Irak, zlostavljanje ratnih zarobljenika koji je danas predavač ideologije nakon 9/11 i povijesti terorizma na Stanfordu.

Aspartam legalan unatoč devedeset nuspojava!

Aspartam je 200 puta slađi od šećera i koristi se u gotovo svim aspektima prehrane – od ´Sugar-free´ proizvoda do svih vrsta žvakaćih guma, žitarica, kakaa, jogurta, raznih multivitaminskih sokova, dodataka prehrani za teretane, čajeva itd. To je umjetni zaslađivač koji se proizvodi iz genetički modificirane bakterije Escherichie coli, te sadrži desetak posto metanola, otrova koji je i u iznimno malim količinama smrtonosan (dnevni unos korištenjem ovakvih proizvoda ponekad prelazi 3000% od dopuštene količine metanola).

Kroz stotinjak laboratorijskih studija potvrđeno je preko 90 nuspojava među kojima su sljepilo, epilepsija, zvonjava u ušima, zamagljeni vid, vrtoglavica, glavobolja, grčenje, depresija, umor, razdražljivost, nesanica, zastoj seksualnog nagona itd. Zanimljivo je i da aspartamski fenilalanin blokira serotonin i osoba je konstantno gladna, zbog čega ´pada u vodu´ argument kako su ovi proizvodi za razliku od šećernih dijetalni. Čak 75-85% svih prijava upućenih ka FDA zbog zdravstvenih tegoba zadobivenih negativnim reakcijama na prehrambene aditive dolazi radi aspartama. Zrakoplovni i autobusni prijevoznici pak svojim zaposlenicima brane proizvode s koncentracijom aspartama zbog potencijalnih nesreća pod njegovim djelovanjem na organizam.

Acesulfam K dopušten unatoč kancerogenosti

Kalijev acesulfam (K) je odobrila FDA još 1988. godine. Acesulfam je derivat acetoacetatne kiseline, a problematiku elementa poznajemo samo putem istraživanja i nuspojava na životinjama s obzirom da se ne smije klinički testirati na ljudima. Ta činjenica ipak nije spriječila njegovu široku primjenu. U EU je uveden 1983. s naznakom da ´ne postoje indikacije da je štetan za čovjeka´ iako nisu izvršena nikakva ispitivanja.

Acesulfam K stimulira sekreciju inzulina ovisnu o nekoliko faktora čime otežava moguću reaktivnu hipoglikemiju, a potiče i stvaranje tumora na plućima, grudima, rijetke oblike tumora na drugim organima, nekoliko oblika leukemije i kronične respiratorne bolesti u nekoliko studija na glodavcima, čak i onda kada su im davane manje doze od maksimalno propisanih.

Saharin ima na desetke nepovoljnih učinaka

Saharin je derivat O-toluen sulfonamida. Alergije na sulfonamid su dokazane, a djeca sa ´sulfa´ alergijama trebaju izbjegavati saharin. U kliničkim ispitivanjima saharin je na kontrolnoj grupi od 42 pacijenta uzrokovao vrlo nepovoljne učinke, od kojih su najpoznatije bile pruritus i urtikarija, popraćene eczemom, fotosenzibilnošću i prurigom. Druge su reakcije uključivale mučninu, proljeve, prišteve na jeziku, tahikardiju, glavobolje, diurezu i neuropatiju.

Danas proizvodi sa saharinom od 2001. više ne moraju sadržavati etiketu s natpisom o štetnosti po zdravlje, a najprisutniji je u lijekovima. Aspirin za dnevnu uporabu tako sadrži istu količinu kao limenka dijetalnog pića. Unos saharina kod dojenčadi je rezultirao razdražljivošću, hipertonijom, insomnijom, strabizmom i nepravilnim položajem tijela, te je zbog toga i danas ograničen unos saharina mlađoj djeci i trudnicama.

Sukraloza uz klor štetno utječe na niz organa

Sukraloza (splenda) je derivat klorirane sukroze. Istraživanja govore kako uzrokuje smanjenje timusnih žlijezda (do 40%) i povećanje jetre i bubrega, moguće povećanje slijepog crijeva i bubrežne mineralizacije kod ispitivanja na životinjama. Također, sukraloza se stvarno razlaže na male količine 1,6-diklorfruktoze, isto tako neispitane kemijske supstance. Ukoliko se pak ne bi razložila u probavnom sustavu, ne bi na jeziku stvorila sladak okus.

Sukraloza ide uz klor, a proizvođači tvrde da je isti sličan atomu klora u molekuli kuhinjske soli (NaCl) što zapravo i nije istina. U ovom slučaju je kemijski proces sličniji probavi kloriranih pesticida, a FDA tvrdi kako nije dokazano štetna za ljude. Naravno, problem je u tome što ne postoje studije na ljudskim subjektima.

Umjetna sladila opasnija za stvaranje dijabetesa

Istraživanje koje je prije par dana objavljeno u ´American Journal of Clinical Nutrition´ pokazalo je da postoji poveznica između dijetalnih sokova i dijabetesa putem francuske studije s Inserma. Četrnaestogodišnje praćenje oko 60 tisuća subjekata i njihove konzumacije prirodnih, gaziranih i dijetalnih sokova s umjetnim sladilima rezultiralo s 1369 slučajeva šećerne bolesti iliti 2.2%.

Ono što je iznenadilo je podatak da je tzv. ´dijetalna skupina´ u najvećem postotku dobila dijabetes dok su konzumenti prirodnog soka u daleko najmanjem postotku oboljeli. Znanstvenici su naravno zaključili kako ne postoji povezanost između bolesti i konzumacije umjetnih sladila, a nije niti poznato privlače li takva pića upravo one koji već posjeduju povećani rizik dijabetesa. No, bilo kako bilo, reklame ovakvih proizvoda više jednostavno ´ne piju vodu´.

Autor: Ratko Martinović, dnevno.hr