piše: Plavakamenica.hr Pandemija korona virusa donijela je još jednu potencijalno važnu promjenu. Suočena s opasnošću urušavanja prehrambenog sustava zbog prevelike ovisnosti o uvozu i međunarodnoj trgovini, Europska komisija donijela je strategiju Od polja do stola (Farm to Fork) kojom europsku poljoprivredu planira učiniti samoodrživijom i povećati bioraznolikost.

Strategija uključuje niz ciljeva koje bi članice Europske unije trebale ispuniti do 2030. godine. Riječ je o vrlo ambicioznim i skupim ciljevima: 

• smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i opasnijih pesticida za 50 posto do 2030. 
• a smanjenje gubitka hranjivih tvari za najmanje 50 posto sprečavanjem opadanja plodnosti zemlje, među ostalim smanjenjem uporabe umjestnih gnojiva za najmanje 20 posto do 2030.  
• smanjenje prodaje antimikrobnih lijekova za životinje na farmama i ribu u uzgajalištima za 50 posto 
• 25 ukupne poljoprivredne površine u EU u ekološkom uzgoju do 2030. uz financijsku podršku i stimuliranje potražnje. Trenutno je u ekološkom uzgoju 7,5 posto zemlje 
• u sva ruralna područja dovesti širokopojasni internet do 2025.
• smanjenje potrošnje crvenog i procesuiranog mesa, podrška potražnji za alternativnim proteinima

Izravno povezana sa strategijom Od polja do stola je strategija za bioraznolikost koja bi trebala smanjiti neodrživo korištenje zemlje i mora, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, onečišćenje i invazivne strane vrste.

U toj se strategiji predlaže da se do 2030. godine najmanje 30 posto europskog mora i kopna pretvori u zaštićena područja kojima se efikasno upravlja i da se na najmanje 10 posto poljprivredne zemlje ponovno uspostavi biološka raznolikost. 

“Ove će dvije strategije, kao ključni dijelovi europskog zelenog plana, podupirati i gospodarski oporavak. U kontekstu pandemije koronavirusa njihov je cilj ojačati otpornost naših društava na buduće pandemije i prijetnje kao što su posljedice klimatskih promjena, šumski požari, nesigurnost opskrbe hranom ili izbijanje bolesti, među ostalim podupiranjem održivijih praksi u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi te rješavanjem pitanja zaštite divlje faune i flore i nezakonite trgovine divljim vrstama”, stoji u priopćenju Europske komisije.

Ova strategija predstavlja ozbiljan zaokret u europskoj poljoprivrednoj politici, koja je i u svojim glavnim politikama (Zajednička poljoprivredna politika iz 2018.) i u direktivama poput Direktive o održivom korištenju pesticida previše oklijevala, pogodujući intenzivnoj industrijskoj proizvodnji, iscrpljivanju resursa, ovisnosti o uvozu jeftine hrane iz zemalja koje ne proizvode po EU standardima i dominacije velikih trgovaca koji su rušenjem cijena uništili dobar dio europske poljoprivredne proizvodne baze. 

Prema novoj strategiji, članice EU trebale bi poduzeti financijski i organizacijski vrlo zahtjevne mjere za primjenu postojećih propisa o zaštiti poljoprivredne zemlje i smanjenju zagađenja.