Članovi Nezavisne liste, Martina Kmet, Jerko Sladoljev, Dalibor Jukopila, te nositelj kandidacijske liste građanske inicijative Zajedno – Insieme, Maurizio Zennaro, bili su sudionici zadnjeg predizbornog live stream podcasta, 11. svibnja, tijekom kojeg se razgovaralo o viziji razvoja turizma i poljoprivrede: turizam nekad i danas, što i kako redefinirati u našoj turističkoj ponudi, poljoprivredni potencijali Poreštine i moguća rješenja, potreba stvaranja sinergije i simbioze poljoprivrede i turizma.

Prijedlozi koji su iznijeti nisu bili otkrivanje tople vode. Naime, riječ je o provjerenoj praksi koja se pokazala uspješnom i na vanjskim tržištima. Mnoge stvari su već bile na stolu u Gradskoj upravi, čak je bilo ozbiljnih planova, no ništa se nije realiziralo jer se predugi niz godina pogoduje krupnom kapitalu i stranačkim, da ne kažemo osobnim interesima – zaključili su sugovornici.

U nastavku ovog priopćenja donosimo Vam kritike i prijedloge koje su iznijeli kandidati Zajedno – Insieme u utrci za Gradsko vijeće, a zasigurno ćete primijetiti koliko je naglašena potreba donošenja konkretnih strategija i udruživanja građana na strukovnoj, obrtničkoj, proizvodnoj razini. To je, ustvari, bit građanskog aktivizma i djelovanja za cijelu lokalnu zajednicu, a kako bi što većem broju pojedinaca život bio bolji u gradu kojem žele stvarati i uživati u životu.

• Kao uvijek, snimka live streama dostupna je na našoj Facebook Zajedno Insieme Poreč Parenzo stranici te na YouTube kanalu:

 

Jerko Sladoljev, jedan od najvećih stručnjaka za turizam u Hrvatskoj, međunarodno poznat u sferi kamping turizma, žali za zlatnim vremenima porečkog turizma, kada su se osvajale svjetske nagrade. Poreč je, kaže, iz faze zrelosti turističkog mita prešao u fazu saturacije:

„Nagrada je sve manje, velikih i hrabrih ideja nema, a rezultati više nisu isti. Kako protumačiti da nas je Rovinj u turizmu po mnogočemu pretekao ili, na primjer, mali turistički gradić Novigrad? Ključna riječ za te uspjehe je pametniji razvoj hrabrost, znanje i rad. Sada moramo od onoga što imamo stvoriti nešto s čime možemo tržiti i biti konkurentni na međunarodnom tržištu.“

Za turizam budućnosti postoji tajna formula, a to je „manje je više“, s istim zaraditi više. Treba razvijati kvalitetu, ulažući u postojeće, te na temelju toga stvoriti novi brend, koji će se moći provjeravati, ocjenjivati i usmjeravati.  – tvrdi Sladoljev

„Traže se ‘mali paketi’ u nadi pronalaska avanture i realističnijih, autentičnijih ugođaja. Traže se manji hoteli s renomeom, restorani sa šarmom i kvalitetom tradicionalne domaće kuhinje, više malih kulturnih događaja i eventa, ali prije svega individualnost u pristupu, u prirodi, u kampovima, u malim boutique hotelima, privatnom smještaju i atmosferi. Zatim se traže događaja bez kontakata u kraćem vremenu, individualni turizam, a to znači da maksimum budućih investicija treba okrenuti prema kvaliteti, vrijednosti za cijenu, a ne širiti kapacitet jer za to nemamo infrastrukturu, ljudske resurse, a niti potrebe. I to sve treba biti zamotano u celofan kulturnih događanja i arhitekture artefakata, a ne kiča.“

Prijedlozi za povećanje kvalitete turizma Poreča – Kako pomoći žiteljima da od turizma zarade više: stvoriti novog konkurenta velikim igračima, a to je konzorcij obiteljskog turizma, koji će ujediniti sve igrače koji su usmjereni na obiteljski turizam. Inkluzijom svih igrača  otvara se nova kvaliteta, novi turistički brend grada, nova prepoznatljivost na tržištu koja može povećati booking i do 30%.   

Nova gradska snaga za turizam: prije svega privatni smještaj (koji već sada ima 8 000 kreveta), mali trgovci, taksisti, frizeri, razni obrtnici, brodari, suvenirnice, cvjećari, kafeterije, barovi, zanatlije, voćari, vinari, i sl.

Sladoljev: „Konzorcij bi trebao najprije ujediniti te građane, zatim bi trebao istraživati tržište, kontrolirati proizvođače. A najviše bi trebalo raditi na kvaliteti, koja je osnova cijele priče.“

Kako turističku priču proširiti na naša sela u okolini?

Rješenje je Garden Sharing ponuda, a to je vrtni kamping na privatnom posjedu ili vinski kampinga u zaleđu Poreštine.

„Dijeljenje vrta pridonosi ponudi alternativnog gostoprimstva u blizini kulturnih ponuda, parkova prirode, ruralnih sredina, na vinskim dobrima i pored regionalne turističke ponude, važno je za promociju turizma. Omogućava aktivno uključivanje u turizam subjekata koji do danas nisu imali ekonomske koristi od njega. Za dijeliti vrt moramo imati minimalni higijenski i sigurnosni standard. To bi trebala propisati općina na temelju zakonskih akata koji su već na raspolaganju.“ – rekao je Sladoljev prethodno komentirajući što je Poreč već propustio, kada Edo Kos nije dao priliku za razvoj malih privatnih kampova.

Martina Kmet, stručnjakinja za agronomiju, žali što se iz gradskog proračuna izdvaja vrlo malo novca za poljoprivredu, odnosno što ona nije u fokusu, a može ponuditi toliko puno i stanovnicima i gostima. O istoj temi govorio je i Dalibor Jukopila, kandidat za zamjenika gradonačelnika, ali s aspekta proizvođača u poljoprivredi.

„Poljoprivreda u gradu Poreču, kao atraktivnoj turističkoj destinaciji, mora postati strateški cilj i prioritet te je potrebno sinergijski razvijati obje grane gospodarstva.“ – tvrdi Kmet.

„Nedopustivo je i neshvatljivo da Grad Poreč još nije donio ključni dokument, a to je strateški plan razvoja poljoprivrede. Na Poreštini imamo, na primjer proizvođača jaja koji proizvodi više nego što bi bilo potrebno za stanovnike i objekte s turistima. Potrebna je prehrambena samodostatnost.“ – tvrdi Jukopila.

Vizija građanske inicijative Zajedno – Insieme je da Poreč bude proizvođač najkvalitetnije hrane za potrebe domaćeg stanovništva i izvoz, koja se u velikoj mjeri proizvodi ekološki na ruralnom području čija krajobrazna raznolikost i ljepota privlači turiste. Od velike je važnosti i dogovor s turističkim tvrtkama, privatnim iznajmljivačima, poljoprivrednicima i svim akterima gospodarstva da se u turističkoj sezoni što više povrća i voća otkupljuje od lokalnih proizvođača. Trebalo bi obavezno udružiti sve porečke proizvođače u zadruge, kooperacije ili klastere kako bi bili zajedno jači na tržištu, uložiti u navodnjavanje, okrupnjivati poljoprivredna zemljišta, stvoriti tim koji će izvlačiti sredstva iz EU fondova, ulagati u zelene tehnologije i industrije, organizirati zelene kioske za plasiranje ekoloških proizvoda s lokalnom hranom poznatog porijekla.

„Poreč treba brendirati kao destinaciju po pitanju poljoprivrednih proizvoda, proizvoda autohtonog geografskog porijekla. Imamo bogatu gastronomiju. Treba poticati domaće proizvode, a tu je marketing ključan. Mi smo mala zemlja, mali grad pa razvijanje poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda pa treba ići u smjeru kvalitete i regionalne pripadnosti.“

Različitim manifestacijama trebalo bi, kaže, promovirati poljoprivredne proizvode i proizvođače, kao npr. Poreč street food, Ribarske večeri u Poreču. Vrsar ima ribarske večeri svaki drugi tjedan u sezoni. Zašto mi to ne bi imali? Predlaže projekt za strane goste – Poreč Food Card – kartica s određenim iznosom koji je na raspolaganju za potrošnju kod lokalnih proizvođača.

Dalibor Jukopila smatra da je najveća rak rana poljoprivredne proizvodnje i plasiranja proizvoda na tržište izostanak institucionalne podrške, za što je sam Grad Poreč itekako odgovoran. Ukoliko bi bilo političke volje i kompetencije od strane gradskih vlasti, poljoprivrednici bi se mogli riješiti muka koje im uzrokuje nelojalna konkurencija, prekomjerni uvoz, dugi rokovi naplate i manjak kvalificirane radne snage. Kao jednu od prioritetnih stvari vidi u tome što se godinama državno obradivo zemljište nije davalo u zakup poljoprivrednicima, OPG-ovima:

„Prvi koraci koje je potrebno napraviti su kao prvo izrada strateško-planskog dokumenta. To je početak priče. Nakon toga operativno provesti program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Radi se o stotinama i stotinama hektara neobrađenog i neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta. Zaista mi nije jasno zašto i zbog čega ta procedura protegla na već više od tri godine. Trebalo bi pristupiti izgradnji jedno otkupno-distributivnog centra kroz našu predloženu proizvođačku organizaciju, čije bi osnivanje trebao pokrenuti sam Grad Poreč, i na kraju, kako bi došli do ovih zabavnih akcija koje je navela Martina, osmisliti i implementirati jedan model plasmana finalnih proizvoda ne samo kroz osobnu potrošnju, već i kroz tercijarni sektor, odnosno turizam.“

Podržavši sve što su njegovi kolege i sugovornici rekli, prof. Maurizio Zennaro naglasio je kako je od izuzetne važnosti da Poreč nudi nešto što drugi nemaju. Podsjetio je da se takve vrijednosti kriju u neiskorištenoj povijesti, kulturi i starogradskim objektima, a što je već spomenuto u kulturnoj strategiji građanske inicijative.

 „Očito je da do sada jednostavno nije bilo političke volje za realizaciju svega navedenoga.“ – zaključio je te pozvao birače da u nedjelju glasaju za one koji imaju i volje, i znanja i snage za pokretanje promjena koje je građanska inicijativa Zajedno – Insieme predstavila od početka predizborne kampanje: „16. svibnja zaokruže listu broj 7 za našu nezavisnu listu te listu broj 3 da podržite mene kao kandidata za gradonačelnika!“

 

Građanska inicijativa Zajedno-Insieme