Posljedice novog Zakona o strancima, kojima se postrožuju uvjeti ulaska maloljetnih stranaca u Hrvatsku, pogotovo će se osjetiti na prometu kampova i hostela. Mlada populacija najviše koristi ove oblike smještaja, a kada se tom broju doda i starija, umirovljenička populacija, koju hrvatski zakoni i propisi također ograničavaju u boravku u Hrvatskoj, dolazi se do brojke od četiri milijuna noćenja samo u kampovima i 30 posto turista u njima koji bi zasigurno duže ostajali kada bi im zakon to omogućavao. Tako smatra Jerko Sladoljev, član Uprave Europske kamping federacije, navodeći da se nacionalna kamping udruga već godinama neuspješno bori s propisima i zakonima MUP-a.
– Konstantno ih molimo i kumimo da paušalaca u kampovima toleriraju ono što zakonom ograničavaju drugim gostima. U našim kampovima imamo do 30 posto paušalaca koji bi u Hrvatskoj boravili četiri ili pet mjeseci, ali zakonski mogu ostati tek do 60 dana. Tražili smo da im se na neki drugi način dozvoli produženje kako ljudi ne bi imali neugodnosti, no nažalost policija nema razumijevanja za turizam. Turisti to rješavaju na razne načine, neki se švercaju, a drugi nakon 60 dana prelaze granicu i ponovno se vraćaju. Po meni bi trebalo napraviti poseban registar paušalnih gostiju u kampovima i tretirati ih kao stalne goste izdvojene od zakona. Mi smo turistička zemlja i zakonodavac bi morao naći drugu vrstu kontrole za ljude od kojih živimo, a ne samo zabranama otežavati djelatnost – smatra Sladoljev dodajući da je ograničavanje ulaska u Hrvatsku maloljetnim osobama samo jedan od problema s kojima se kampovi susreću već dugi niz godina.
Hrvatski kampovi, iako odrađuju sve bolje sezone, teško dostižu prijeratne brojke. Naime, lani je ostvareno 13,2 milijuna noćenja, a rekordne 1986. godine 18 milijuna. Razloga ima mnogo, od ovakvih neturističkih zakona i propisa, pa do skupoće i nedostatnih sadržaja u njima. Za razliku od većine hotelijera, kampovi su i ove sezone podigli cijene za 6,4 posto što Hrvatsku svrstava u sam vrh skupih europskih kamping destinacija.
– U poslovanju kampova ima niz problema, a nije dobro što se u pojedinim sredinama rješavaju na jedan, u drugima na neki drugi način, a u trećima ne rješavaju nikako. Nažalost, turizam iziskuje ozbiljnost i razumijevanje svih čimbenika što u Hrvatskoj nije slučaj – zaključuje Jerko Sladoljev.

A.Bralić, Glas Istre