NEWS
valfresco

Na vodi ugostitelji zarade – od 600 do 700 posto!

11.08.2008. 00:00; Učitavanja: 60; Početna / Gospodarstvo / Na vodi ugostitelji zarade – od 600 do 700 posto!
866d302eb0e45.jpg

Hrvati godišnje popiju oko 80 litara flaširane vode i oko 20 litara vina, s tim da je već nekoliko godina u našoj zemlji raste potrošnja piva, posebice u gradovima, a smanjuje se potrošnje vina. Naravno, razlog tome je cijena, jer kvalitetno vino je u nas i dalje znatno skuplje nego u mnogim drugim zemljama.
Pijenje flaširane vode u Hrvatskoj prije desetak godina postalo je pravi pokret, a danas je to, moglo bi se reći, način življenja, posebice mladih ljudi.

Flaširane vode dijele se na mineralne, prirodne i stolne, a u hrvatskim trgovinama litra tih voda košta između 5 i 10 kuna, dok se u ugostiteljskim objektima nude u pakiranju od 0,25, 0,33 i 0,75 litara po cijeni od 8 do 30 kuna. Usporedbe radi, u trgovinama u Italiji litra i pol mineralne vode košta, preračunato, od 1,10 do dvije i pol kune, a litra i pol ledenog čaja najviše tri i pol kune.

Flaširana voda je u Hrvatskoj odavno postala skuplja od mlijeka, a u lokalima i od piva, a što je najveći apsurd i od organskog goriva – benzina i dizela. Taj nesrazmjer cijena flaširane vode u odnosu na spomenute tekućine valjda je moguć jedino u nas, gdje je ugostiteljska marža na vodu između 500 i 700 posto, kao i na kavu.

Hrvatska je po bogatstvu pitke vode peta na svijetu pa je tim više neshvatljivo da nam je flaširana voda skuplja od mlijeka, piva pa i nekih vrsta stolnog vina, bez obzira na visoka davanja koncesionara za eksploataciju voda.
Od svih voda na svijetu samo tri posto su pitke, te stoga ne čudi što se u posljednjih nekoliko godina zbog pitkih voda vodilo tridesetak ratova, ponajviše na afričkom i azijskom kontinentu.

Mnogi ugostitelji smatraju da bi imidž hrvatskog turizma mogli dobrim dijelom popraviti i hvaljenjem vode iz domaćeg vodovoda kao iznimno zdrave za piće.
Međutim, industrija flaširane vode želi zaradu, ne samo u nas nego i u svijetu, pa tako talijanski ugostitelji u Dolomitima uvjeravaju turiste da trebaju piti flaširanu vodu, iako je ona iz tamošnjih vodovoda iznimne kakvoće. Ipak, u Hrvatskoj dobar dio gostiju iz Austrije, Nizozemske i Izraela traži u našim lokalima vodu iz slavine, jer su dobro upoznati s činjenicom da su u Hrvatskoj sve vode iz vodovoda ispravne za piće.

Vodu u bocama kupujemo dvostruko manje nego Talijani
Poznati ugostitelj u Kastvu Nenad Kukurin napominje kako danas bolji ugostiteljski objekti u Hrvatskoj nude pet, šest najpoznatijih domaćih vrsta flaširane vode jer nije točna tvrdnja da su sve vode istog okusa i mirisa. Mnogi gosti u lokalu traže »svoju« vodu i jako su razočarani ako se ne može udovoljiti njihovoj želji. Kukurin kaže da Hrvati godišnje popiju gotovo dvostruko manje vode u bocama nego Talijani, ali i gotovo četiri puta više od Skandinavaca koji troše tek dvadesetak litara flaširane vode po stanovniku jer vjeruju u zdravstvenu ispravnost vode u svojim vodovodima.

Hrvatsku vodu piju Slovenci i Britanci
Voda je jedan od rijetkih hrvatskih izvoznih proizvoda koji bilježi suficit. Hrvatska je 2006. izvezla 1,3 milijuna tona vode u vrijednosti 7,5 milijuna dolara, a zanimljivo je da se dobar dio toga odnosi na izvoz vode iz vodovoda u Sloveniju. Izvozimo i vodu iz vodovoda u Veliku Britaniju i Njemačku, te u BiH kamo izvozimo i mineralne vode. Naravno, velika je prilika za plasman naših voda na tržište Ujedinjenih Arapskih Emirata kamo, zasad, izvozimo manje količine. U SAD-u se sedamdesetih godina prošlog stoljeća godišnje prodavalo oko milijardu litara flaširane vode, a danas više od 130 milijardi litara.

www.vjesnik.hr

Print Friendly, PDF & Email