Sa stopom migracije od 29,4 posto Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi! Prema podacima Svjetske banke gotovo svaki treći Hrvat s diplomom živi u inozemstvu. Slijedi BIH koja u inozemstvu ima 28,6 posto visokoobrazovane populacije, zatim Makedonija (20,9) i Albanija (20,0), dok izvan Poljske i Mađarske, primjerice, živi samo 12 posto stručnog stanovništva

Svaki treći Hrvat s diplomom napušta zemlju

Iako se već godinama upozorava na zabrinjavajući trend odlaska visokoobrazovanih stručnjaka, iz nacionalne statistike nije bilo moguće saznati koliko ljudi godišnje stvarno emigrira, niti je bilo procjena koliko to košta zemlju, pa se o razmjerima tog problema samo nagađalo. No, međunarodna istraživanja posljednjih godina daju nešto jasniju sliku, ali za Hrvatsku nimalo utješniju. Svrstana je u grupu zemalja koje su najviše pogođene odljevom mozgova. – Vrlo visoke stope odljeva mozgova, na koje upućuju podaci Svjetske banke, mogu se dijelom objasniti promjenom migracijskih politika u razvijenim zemljama koje ponajprije traže stručnu radnu snagu – kaže Marijana Adamović iz Instituta za društvena istraživanja.

Objašnjava da hrvatska znanost nema spoznaja o veličini problema odljeva mozgova jer nema pouzdanih podataka o broju onih koji napuštaju zemlju. Oni mogu otići, a da nikad ne prijave svoj odlazak.

Prve međunarodne procjene obrazovanosti migratana od prije nekoliko godina temeljile su se na podacima o strukturi useljenika u OECD zemlje, ali nisu uzimale u obzir životnu dob, odnosno gdje je stečeno obrazovanje.

No, najnovije procjene vode računa i o tome. One govore o nešto nižim stopama emigriranja visokoobrazovanih, ali Hrvatska svejedno visoko kotira i uvrštena je na listu "top 30 zemalja" koje su najviše pogođene odljevom mozgova. Oni koji su zemlju napustili s više od 22 godine čine 18,9 posto visokobrazovane populacije u zemlji.

Prema tom kriteriju Hrvatska zauzima 14. mjesto među 195 zemalja koje su ekonomisti Frederic Docquier i Abdeslam Marfouk prošle godine uključili u istraživanje. Stopa onih koji su samo rođeni u Hrvatskoj, primjerice, znatno je veća i iznosi 24,1 posto. Međutim, bez obzira na to koji je kriterij posrijedi, na listi "top 30 zemalja", kojom domiraju pacifičke, karipske i afričke zemlje, Hrvatska je najviše plasirana europska zemlja. Na začelju su još tri zemlje iz Europe; Slovačka na 23. Srbija na 27. i Poljska na 30. mjestu (po odlasku starijh od 22 godine).

Premda veliki odljev ljudskog kapitala može biti poguban za razvoj manje i srednje razvijenih zemalja, ekonomisti ističu mnoge pozitivne strane migracija, poput novca koji iseljenici šalju kući, kroz povratak iskusnih migranata, razvoj snažne dijaspore, kvalitetu upravljanja i povećanja stupnja obrazovanja u zemlji.

cijeli članak u Jutarnjem listu

Marina Klepo, Jutarnji list