Tri godine od početka rada u rujnu 2009. godine veliki off shore plinski terminal, koji je udaljen petnaestak kilometara od ušća velike talijanske rijeke Po, uzrokovao je prve ozbiljnije ekološke probleme. Nakon više od godinu dana istrage, koja je pokrenuta prijavama građana i raznih udruga regije Veneto, istražni sudac u Rovigu službeno je pokrenuo kazneni postupak protiv dvojice čelnika tvrtke Adriatic LNG, koja upravlja terminalom na moru.

Istragom je ustanovljeno da je rad terminala ozbiljno poremetio morski ekosustav zbog usisavanja ogromnih količina morske vode koja se koristi u postupku dovođenja dopremljenog plina specijalnim brodovima iz tekućeg u plinovito stanje. Da bi se zaštitio sustav terminala, morska voda koja ulazi u cijevi obrađena je velikim količinama klora koji je uništio fitoplankton i poremetio sastav klorofila. Oko terminala pojavio se debeli sloj kompaktne žućkaste pjene koja se širi prema pučini i prema talijanskoj obali.

Već nakon godinu dana rada terminala tamošnji ribari primijetili su da ugibaju školjke (vongole i fasoleri), no istraga dosad nije utvrdila uzročno-posljedične veze s radom terminala, iako se sumnja da je upravo on uzrok poremećaja i na morskom dnu.

Šokantni podaci objavljeni su ovih dana u lokalnim medijima regije Veneto, dok je javnost u susjednoj regiji Friuli-Venezia Giulia i dalje slabo informirana o stanju u blizini rijeke Po.

Valja naglasiti da je terminal postavljen na ogromnoj betonskoj platformi koja je položena na dno mora na dubini od oko 30 metara, dok se iznad vodene crte diže za nekih sedamnaest metara; duga je 180 metara i široka 88 metara.

Off shore terminal ispred ušća rijeke Po godišnje prerađuje osam milijardi kubičnih metara prirodnog plina: svakoga tjedna dva broda nosača dovoze 150.000 kubičnih metara plina iz Afrike. Plin potom ulazi u podvodne cijevi koje se na kopnu spajaju s talijanskim plinovodom.

Posebno iritira to da je već 2009. godine talijanski državni institut za zaštitu okoliša i znanstveno istraživanje ISPRA u specijalnom referatu točno najavio opasnost koja prijeti. Treba sačekati konačni rasplet istrage, no sasvim je izvjesno da će terminal nastaviti s radom i vjerojatno zaključiti 25-godišnji vijek trajanja. Interesi oko terminala su ogromni i uključuju kapital moćnih svjetskih kompanija: u zajednički pothvat uključene su tvrtke ExonnMobil (45 posto), Qatar Petroleum (45 posto) i Edison (10 posto).

Talijani se pripremaju izgraditi dva slična terminala u Tršćanskom zaljevu. Za prvi, koji će izgraditi na obali u uskom kanalu između Trsta i Muggie, nekoliko kilometara od Slovenije, već su ishođene gotovo sve dozvole, a drugi čeka i dalje na odluku države. Valja dodati da slične planove imaju i Slovenci, jer se dio sadašnje političke garniture već pozitivno izjasnio o izgradnji jednog plinskog terminala u Kopru.

(E. VELAN, Glas Istre)