Lauc: “Trebamo mjere koje su učinkovite, a ne zabrane”
Molekularni biolog dr.sc. Gordan Lauc gostovao je jutros u programu N1. Govorio je o stanju s koronavirusom, donosi index.hr.
Komentirajući svoju objavu na Facebooku, u kojoj je govorio o sezonalnosti koronavirusa i prozvao nekoliko uglednih hrvatskih znanstvenika, Lauc je rekao da je namjera bila razmjena stavova i argumenata. Znanstvenik Igor Štagljar je na Laucovu objavu u kojoj je sugerirao da bi se nekoliko znanstvenika, među kojima i Štagljar, trebali ispričati odgovorio napadom u kojem je poručio Laucu da prestane glumiti znanstvenika.
Lauc je jutros sve komentirao.
“Mi znanstvenici pokušavamo razumjeti ono što ne razumijemo. Kad bismo sve znali, ne bi bilo potrebe za istraživanjima i ne bismo pokušavali doznati nešto novo. Skupljamo dokaze i argumente i uspoređujemo ih. Normalno je da ljudi imaju različita mišljenja, ali ono što je novo u tome, to se počinje prenositi kao utakmica, postoje navijači, mediji koji to prate, i to je ono što je drugačije”, rekao je Lauc dodavši da je sa znanstvenicima koje je spominjao u svojoj objavi na Facebooku prijatelj više od 30 godina te da mogu slobodnije razgovarati.
“Ja mislim da postoji dovoljno dokaza da je ovaj virus jako sezonalan. Boris i Igor tvrde da ja nisam u pravu i tvrde da to nije tako. Kad sam našao i podastro im dokaze, rekao sam im – dečki, vidite da sam u pravu i bilo bi lijepo od vas da to priznate i ispričate mi se”, rekao je Lauc.
“Trebamo mjere koje su učinkovite, a ne zabrane”
Objasnio je i zašto misli da je koronavirus sezonalan.
“Virus je bio tu tijekom ljeta, ljudi su se zarazili tijekom ljeta, neki su teško oboljeli i umrli. Imali smo 180 umrlih tijekom ljeta. Nema dvojbe da je postojao tijekom ljeta, ali činjenica je da je bio manje zarazan. Bilježili smo da netko tko je bio pozitivan nije zarazio nikog od svojih kontakata. Sad bilježimo veći broj zaraze zato što je kad je vani hladno vlaga u zatvorenim prostorima vrlo niska. Virus puno duže preživljava na suhom zraku i naša sluznica se isušuje na suhom zraku, gubimo prvu barijeru i veća količina virusa će ući u nas. Zbog toga ljudi puno češće pobolijevaju”, rekao je Lauc.
“Moramo biti puno oprezniji nego što smo bili tijekom ljeta jer ako sad dođemo u kontakt s virusom, veća je vjerojatnost da ćemo razviti teži oblik”, rekao je Lauc.
Upitan misli li da su strože mjere i zabrane iluzija te da u javnosti donose samo zbrku, Lauc je rekao da su provedena ozbiljna i velika istraživanja koja su pokazala da su najučinkovitije mjere zabrane okupljanja, i velikih i manjih. “Kad spriječite ljude da dolaze u kontakt, virus se puno manje širi. Postoje mjere koje su manje učinkovite, a prave štetu, a to je zabrana napuštanja domova, zatvaranje trgovina i zabrana putovanja iz mjesta do mjesta. Ja nisam rekao da ne treba uvoditi mjere, nego samo da smatram da trebamo imati mjere koje su učinkovite”, objasnio je.
“Treća najučinkovitija mjera je edukacija javnosti i kontinuirano upozoravanje na ono što trebaju raditi jer nema te zabrane koja će nas spriječiti da radimo nešto kad nas nitko ne vidi”, rekao je Lauc.
Kazne neprovedive na velikom broju ljudi
Progovorio je i o kaznama.
“Kazne na velikom broju ljudi su neprovedive, nema toliko policije ili civilne zaštite koja će kontrolirati svakoga. Nije loše imati prijetnje kaznom za mali postotak ljudi koji se ponaša nerazumno. Velika većina ljudi u Hrvatskoj se pridržava mjera, imamo dinamiku epidemije vrlo sličnu zemljama koje imaju strože mjere. Mislim se Hrvati dosta odgovorno ponašaju, imamo tinejdžere na koje nitko ne može utjecati, imamo ljude koji su neozbiljni, ali ja bih rekao da kod nas nije generalno loše”, rekao je Lauc.
“Neke zemlje koje su stavile semafor jako nisko su brzo zatvorile a da to možda nije bilo ni nužno. Moram priznati da je u ovom trenutku jako teško znati što je optimalni pristup. Kad pogledamo kumulative, mi ni po broju preminulih ni po broju slučajeva nismo među najgorima, ali ipak živimo neki normalan način života koliko je moguć. Ja ne mislim da naš Stožer radi loše. Mislim da smo i u prvom krugu napravili dobro, brzo smo se zatvorili, brzo smo se otvorili. Tijekom ljeta smo bili otvoreni, donosili smo stroge mjere kad smo procjenjivali da to treba napraviti. Doista ne mislim da oni rade posao zbog kojih bi ih trebalo kritizirati. U drugim zemljama je puno teže, a teže je i za život ljudi jer je sve zatvoreno”, kazao je.
Govorio je o antigenskim testovima i optužbama koje je iznio znanstvenik Ivan Đikić u kojem je neizravno prozvao Lauca da je u sukobu interesa kao član znanstvenog savjeta i privatnik koji dobro zarađuje od brzih antigenskih testiranja.
“Mislim da se država treba brinuti da ne dođe do monopola i nereda i da ljudi kojima je to potrebno mogu dobiti testiranje kada im je potrebno. Nažalost, kada se zarazi 15-20 posto u mjesec dana, ne može se to u potpunosti ispoštivati. Mi testiramo kao Njemačka, Švicarska, koje su puno bogatije zemlje. Mislim da nije realno da mi možemo puno više testirati, već sada 20 posto našeg zdravstvenog proračuna ide na testove. Test neće nikoga izliječiti. Testovi nisu univerzalno rješenje za pojedinca, nego da imamo nadzor nad epidemijom. Dobro je što su uvedeni brzi testovi. Ovo što ste spomenuli su bili testovi za nogometaše, nisu bili antigenski nego PCR. HNS je kupio reagencije, dijelom je Nastavni zavod Andrija Štampar, dio moj Genos. Mi smo svoj rad donirali, reagencije je platio HNS. Ne mislim da se tu itko koristio, time što smo mi tada napravili se pokrenula HNL. Ne mislim da je tu neki veliki problem, ono što se može postaviti kao pitanje jesu li testovi u Hrvatskoj preskupi, vjerojatno jesu, ali ja nisam osoba koja može govoriti o tome”, rekao je Lauc.
“Ljudi neće biti zaštićeni cjepivom prije ožujka, travnja. Moramo izgurati zimu”
Govorio je i o cjepivu.
“Obična populacija ne može očekivati da će biti zaštićena cjepivom prije ožujka, travnja, govorimo o dvije doze koje treba primiti. Tada se već koronavirus može povlačiti. On će nam dati trajnu zaštitu, ovu zimu moramo pregurati bez zaštite. Nažalost, velik broj nas će zaraziti. Moramo zaštititi one u rizičnim skupinama, to su naše bake, djedovi, moramo ih držati u izolaciji do siječnja. Moramo doći do toga da širimo što sporije virus, da ne bude preopterećen zdravstveni sustav”, kazao je.
“Ja se bojim da fokus na pravi problem nije stavljen. Mi smo svojim životnim stilom – nezdravim životnim ritmom, prerađenom hranom – doveli do toga da smo jako nezdravi i jako osjetljivi. To je nešto o čemu moramo puno više razmišljati. Mi smo se opustili u 80 godina koliko nas štite antibiotici, vratit ćemo se u vrijeme prije antibiotika, ljudi će umirati od bakterije i virusa. Tu je jako važno i psihičko zdravlje”, zaključio je Lauc.