Ne slati djecu u školu mislim da je u ovom trenutku pogrešna odluka, poručio je u subotu molekularni biolog Gordan Lauc, ističući kako djeci zapravo ne prijeti praktično nikakav rizik od zaraze koronavirusom.

“Mislim da je ovo vrlo očiti primjer pogrešne komunikacije, jer je vrlo jasno da djeci ne prijeti praktično nikakav rizik. Znači, primjeri relativnog malog broja bolesne djece na milijune zaražene u svijetu zapravo potvrđuje činjenicu da djeca nisu ozbiljnije ugrožena”, izjavio je Lauc za N1 televiziju.

Vezano za preporuku Nacionalnog stožera civilne zaštite da učenici nižih razreda, uz poštivanje epidemioloških mjera, od ponedjeljka mogu u škole, Lauc je kao mogući problem naveo samo to da djeca mogu biti prenositelji bolesti, pa je ipak potrebna određena mjera opreza.

“Ali, ne slati djecu u školu, mislim da je u ovom trenutku pogrešna odluka”, istaknuo je Lauc.

Upitan je li Hrvatska prerano počela opuštati mjere, s obzirom na gužve, nepoštivanje razmaka te da samo rijetki nose zaštitne maske, odgovorio je kako u državi nema jako puno virusa, pa “nema razloga za veliku paniku”.

No, dodao je, ne treba se previše opustiti zato što se koronavirus, kao to je slučaj na Braču gdje je jedna osoba zarazila preko 20 ljudi. jako brzo širi i može se ponovno proširiti ako se budemo previše opustili.

Rizik ne možemo izbjeći, virus će ostati dok se ne pronađe učinkovito cjepivo

Što se tiče početka treće faze popuštanja mjera od ponedjeljka, Lauc je kazao kako se potencijalni rizik ne može izbjeći jer će virus “ostati s nama vjerojatno još neko duže vrijeme dok se ne pronađe neko učinkovito cjepivo”.

“Ideja da ćemo se potpuno zaštiti od virusa je napuštena i to više nitko ne može napraviti. Oni što je sreća je da vidimo da zemlje koje su prije nekoliko tjedana popustile mjere poput Danske ili Austrije nemaju veliki porast zaraze, vjerojatno zato što su se ljudi počeli opreznije ponašati”, kazao je.

Stoga je svijet, osim možda Kine, s ideje da se uništi virus više prešao na ideju da idemo živjeti s virusom sa što manje štete, “ali nažalost kao i kod svake druge bolesti neki ljudi će biti teško bolesni i neki možda neće preživjeti bolest, ali bitno je da mi kao društvo preživimo pandemiju”.

Na pitanje zašto je covid-19 toliko opasan, odgovorio je kako je njegova najveća opasnost u tome da se brzo širi, ali da na razini pojedinca za sve mlađe od 70 godina nije opasna bolest.

“Njegov najveći problem je u tome što se tako brzo širi, znači da je po nekim procjenama dosad zarazio od 50 do 100 milijuna ljudi na svijetu i onda onaj mali postotak teško bolesnih postaje nepremostivo opterećenje za zdravstveni sustav”, naglasio je Lauc. 

Hrvatska nije imala ni prvi val širenja koronavirusa

Upitan treba li Hrvatska strahovati od drugog vala širenja koronavirusa, kao što je bio slučaj sa španjolskom gripom čiji je drugi val bio daleko ubojitiji, Lauc je rekao kako Hrvatska što se tiče covida-19 nije imala ni prvi val jer je tek od 1 do 3 posto ljudi doživjelo virus,

“Hrvatska se uspjela zaštititi od prvog vala epidemiološkim mjerama. Što će se dogoditi na jesen jako je teško znati i vrlo je nezahvalno prognozirati, jer moguća situacija od toga da se virus potpuno povuče i da ga nema, do situacije da dođe puno teži drugi val”, izjavio je.

No, naglasio je, problem u prvom valu pandemije bio je da se o virusu nije znalo gotovo ništa, a do jeseni će se znati  puno više o tome kako se širi, u određenoj mjeri i kako ga liječiti te će se moći puno bolje planirati.

“Mi kao zemlja koja je izbjegla prvi val sigurno ćemo biti u dobroj situaciji za drugi val nego da to nismo napravili”, poručio je Lauc.

Vezano za očekivanja da se virus povlači u ljetnim, toplim mjesecima naveo je kako o tome još nitko ne može točno govoriti, ali da istraživanja pokazuju kako je takav virus jako senzualan i povlači se od svibnja do listopada da ga “praktički nema”.

“Za ovaj koronavirus još uvijek ne možemo biti sigurni, pogotovo zato što vidimo da ga je na južnoj polutki ipak bilo tijekom ljeta. No, čini se da ga je ipak bilo puno manje na prostorima gdje je bilo ljeto, a neka istraživanja pokazuju da je jako manje zastupljen u prostorima s višom vlažnosti, tako da s ljetom kada je vlažnost zraka daleko veća mislim da ćemo imati pauzu i da će nam biti lakše sljedećih nekoliko mjeseci”, zaključio je.

Lauc ne misli da je u ovom trenutku još uvijek potrebno zatvaranje granica i ograničenje putovanja, ističući da je Hrvatska mala zemlja te postavljati granice između općina i gradova, ili između Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske mislim da nema velikog učinka na virus, budući da je podjednako proširen u svim ovim regijama”.

“Osobno mislim da bi se trebalo otvoriti na razini EU, a mi kao mala zemlja jednostavno ne možemo opstati ako se zatvorimo”, istaknuo je.

(Hina)

---

Prof. dr. sc. Gordan Lauc je redoviti profesor Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gostujući profesor Sveučilišta Johns Hopkins, gdje je 2011. godine izabran i za člana prestižnog Johns Hopkins Society of Scholars, te počasni profesor Sveučilišta u Edinburgu i Kings College London. Od 2016. godine je voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za personaliziranu brigu za zdravlje, a od 2018. godine direktor Projekta ljudskog glikoma.

Prof. Lauc provodi istraživanja u dva područja; (i) glikoproteomici i (ii) forenzičnoj genetici i molekularnoj dijagnostici. U oba područja je prepoznat i priznat u svijetu, što potvrđuje velik broj pozvanih predavanja i međunarodnih istraživačkih konzorcija u koje je uključen. Jedan je od malog broja hrvatskih znanstvenika kojima je odobren istraživački projekt Instituta za zdravlje (NIH) SAD. Prof. Lauc koordinirao je jedan FP6 i jedan FP7 projekt i bio jedan od glavnih istraživača na još petnaest FP6, FP7 i Obzor 2020 projekata. Prof Lauc. objavio je više od 200 znanstvenih radova koji su citirani preko 3,500 puta.

2007. godine prof. Lauc je utemeljio Genos, privatni istraživački laboratorij koji danas zapošljava 30 istraživača i partner je u šest velikih FP7 i pet Obzor 2020 projekata.