Autor: Ratko Martinović , dnevno.hr 

Već mjesecima mediji objavljuju vijesti o pomoru pčela diljem svijeta, a znanstvenici tvrde kako bi izumiranje ove vrste dalo rok čovječanstvu, i to na samo četiri godine prije početka izumiranja flore i faune. Ovim tragom provjerili smo što pčelari diljem svijeta misle o fenomenu i na koji uzrok upućuju. U SAD-u je samo u prošloj godini uginulo 50% svih europskih vrsta pčela.

´Postoji više uzroka pomora´

Nisu pčele jedine koje masovno ugibaju, već su tu i populacije šišmiša i vodozemaca. Šišmiši stradavaju od gljivice  ´geomyces destructans´ dok žablje vrste izumiru pod navalom bakterije ´batrachochytrium dendrobatidis´. Tom logikom bi i za pčele mogla biti odgovorna određena gljivica ili bakterija, no stručnjaci poput Roba Miesa smatraju da je uzročnik daleko kompleksniji.

´Vjerojatno ne postoji samo jedan uzročnik smrti ovih vrsta već možda čak i pet ili šest faktora´, rekao je Mies za Discovery News. Dodaje i kako je potencijalni krivac za sve i prijenos određenih nametnika u dijelove svijeta gdje životinjske vrste nisu razvile dovoljno učinkovit sustav obrane protiv napada. ´Tu je i uporaba kemijskih pesticida, promjena klime ili staništa, virusi, nametnici…´, zaključuje Mies.

GMO i pesticidi

Ukoliko pesticide uzmemo kao možebitni uzročnik, onda dolazimo do GMO industrije i uporabe clothianidina koji je izrazito poguban za pčele, što ne sprječava Bayer da ga koristi diljem SAD-a. Država Colorado je već uputila tužbu prema EPA-i (Agencija za zaštitu okoliša) jer je dokazano putem tajnih dokumenata kako je problem bio poznat, no bez obzira na to ga je ova multinacionalna kompanija rabila od 1993.

Naravno, sporni spoj se i dalje koristi unatoč masovnom pomoru i čak dvanaest milijuna mrtvih pčela samo u jednoj velikoj košnici na Floridi. Sveučilište Perdue je objavilo studiju u kojoj su potvrdili ove činjenice i dokazali još veću štetnost koja uključuje cijeli prehrambeni lanac. Naravno, iste podatke je već desetljećima imala i EPA, no nisu zaustavili korištenje pesticida čak niti nakon pokretanja tužbe.

Poremećaj kolapsa kolonije

CCD iliti ´Colony collapse disorder´ (Poremećaj kolapsa kolonije) je još jedan od uzroka smrtnosti, no nije poznato što tome prethodi. Iako je poznat tzv. ´pčelinji ples´ pomoću kojeg pčele navodno komuniciraju i dolaze u košnice, kod ovog poremećaja gubi im se navigacija te nikada ne dođu do vlastitih košnica nakon oprašivanja. Fenomen je svjetski, pa iz tog razloga stručnjaci najveću krivicu također prebacuju na pesticide.

Drugi mogući razlog je Apocephalus borealis, parazitska muha koja liježe jajašca na pčelinje tijelo. Pčela zatim odbija povratak u košnicu, ugiba, a iz vrata izlaze mladi paraziti. Kao treći, a po mnogima i najbitniji, je elektromagnetsko zračenje i svi mogući signali koji okupiraju atmosferu putem tehnoloških ´gadgeta´, te na taj način ometaju signalizaciju pčela.

Paraziti kao uzročnici bolesti

Izuzev ovih globalnih potencijalnih uzroka, tu su i drugi paraziti koji su oduvijek tu, no sada im je iz nekog razloga pojačano djelovanje. Varroa destructor je uzročnik varoze kod pčela kao vanjski parazit, grinja. U košnici varroa se širi preko legla. Na veće udaljenosti širi se selećim pčelarenjem, a iz invadirane košnice varrou prenose pčele skupljačice.

Nozemoza je nametnička bolest odraslih pčela uzrokovana praživotinjom Nosema apis, koja u nepovoljnim uvjetima stvara dugožive truske. Uzročnik napada stanice srednjeg crijeva pčela, u kojima se umnaža te ih razara. Bolesna pčela živi kraće od zdrave i obično ugiba izvan košnice, tako da je bolest teško zamjetljiva, pojašnjava web portal Slatinski pčelar. Američka gnjiloća zarazna je bolest poklopljenog pčelinjeg legla prouzročena bakterijom Bacillus larvae. Zaražena pčelinja zajednica polako slabi, jer ugiba leglo i nema dovoljne prinove mladih pčela pa napokon posve propada.

Umjetna oprašivanja u budućnosti?

Vapnenasto leglo ili askosferoza je zarazna bolest poklopljenog pčelinjeg legla koju prouzročuju plijesni iz roda Ascosphaera. Pojavi bolesti pogoduju svi uvjeti koji djeluju nepovoljno na pčelinju zajednicu i slabe otpornost pčelinjeg legla. No, bitno je naglasiti kako niti jedan od ovih nametnika i bolesti ne mogu biti kolektivni uzročnik za pomor, pa tu poveznicu moramo tražiti negdje drugdje.

Stručnjaci tvrde da je trenutni problem dijagnoza, ali apostrofiraju da čak i kada pronađu pravog uzročnika vlasti nemaju volje boriti se protiv štetnog utjecaja zbog sukoba interesa ili nekompetencije. Neprepoznavanje razine problema bi tako u budućnosti moglo skupo stajati kako poljoprivrednike, tako i korporacije – osim ako uskoro ne osmisle neki umjetni način oprašivanja, što je možda i prvotna ideja korporativnog sektora.