Meteorolozi za ovu godinu najavljuju da će biti klimatski najtoplija u bližoj povijesti, ali i s velikim ekstremima. S njima se složio i poznati hrvatski astronom Korado Korlević iz Višnjana, koji nam je rekao da i astronomi posebnim teleskopima promatraju Sunce i njegovu aktivnost te na osnovi toga mogu dati i određene meteorološke prognoze, koje zovu svemirsko vrijeme ili svemirska klima.

– Dugoročno gledajući, Sunce ulazi u svoju najaktivniju fazu u odnosu na zadnjih 400 godina i tu će aktivnost zadržati idućih nekoliko godina. To, naravno, utječe na promjenu klime, jer Zemlja ovisi o svom »toplom štednjaku«. A to će pak značiti i još opasnije izlaganje Suncu o čemu ljudi moraju početi ozbiljno voditi računa, ako već dosad nisu, kaže Korlević.

Dodaje da najjača Sunčeva aktivnost donosi i ekstremne razlike.

– Dakle, ne radi se o promjenama srednjih vrijednosti, jer zima nosi zimu, a ljeto toplinu. Međutim, povećat će se ekstremne vrijednosti, a to znači da će tamo gdje je toplo, biti ekstremne temperature, zima će donijeti ekstremne hladnoće, a kiša velike pljuskove, suša još jaču sušu, i tako dalje. Općenito, klima je sve toplija, upravo zbog te sunčeve aktivnosti, kaže Korlević.

To nam je potvrdio i pulski meteorolog Mario Grabar, koji je ipak bio suzdržaniji u davanju dugoročnih prognoza.

– Ono što mogu reći, prema globalnim meteorološki značajnim utjecajima, jest da će se nastaviti trend sve toplijih godina. I sada se vidi da je zima blaga, a ostat će tako topla, što za naše podneblje znači i puna vlage, magle i tmurnog vremena te visokih temperaturnih vrijednosti, pogotovo noćnih. Globalno se, međutim, spominje El Niòo na Tihom oceanu, koji se javlja svakih pet, šest godina, a kako je to površina gotovo pola planeta, neminovno će se to odraziti i na klimu u cijelom svijetu. Ono što taj poremećaj donosi jest grijanje Tihog oceana, a to se odražava na ostatak zemaljske kugle. I zbog toga se očekuje najtoplija godina dosad. Međutim, to nisu temperaturni skokovi od nekoliko stupnjeva, već se oni mjere u desetinkama stupnjeva, najviše do stupnja razlike, naglašava Grabar.

Dodaje, za utjehu, da je Sredozemno more puno mirnije, pa kod nas neće biti tih oluja, koje se najavljuju na Karibima ili drugim mjestima u Tihom ili Atlantskom oceanu.

– Ljeto kod nas može biti kao i prošlogodišnje, nestabilno i kratko, odnosno moglo bi rano početi i rano završiti, a to znači već krajem srpnja ili početkom kolovoza. Također, važno je reći da će se nastaviti i vrijeme s manje oborina. Prošla je godina bila jedna od najsušnijih dosad, a slično bi moglo biti i ove godine, možda još i sušnije, a manje padalina bit će i zimi, kaže meteorolog Grabar.

S.Zrinić-Terlevič, Glas Istre