Ma ne možeš im dati otkaz i da hoćeš. Može biti i lopov i tući kolege na poslu. Najsmješnije je od svega što su mnogi, kada su doznali da im prijeti otkaz, tome doskočili tako što su na brzinu postali sindikalni povjerenici. A otkaz bez suglasnosti tog istog sindikata ne mogu dobiti. Zaštićeni su kao lički medvjedi.

Tim nam riječima jedan bivši predsjednik Uprave javnog poduzeća pojašnjava koliko je moćan kolektivni ugovor državnih službenika i zaposlenika u državnim i javnim poduzećima i na koji ih način štiti Zakon o radu.

– Godinama sam bio nemoćan jer je Zakon neumoljiv. Troškove osoblja praktički je nemoguće rezati. Nužne su izmjene Zakona o radu, a osobno bih ugovor na neodređeno zamijenio onim na određeno. Svi smo zamjenjivi i prolazni. Isto tako, svi bi trebali dobiti priliku i raditi. Ovako, ako netko nije dovoljno dobar i ne zna raditi svoj posao, ima jedinstvenu priliku biti praktički doživotno zaštićen – kaže naš sugovornik.

Otkaz i 200.000 kuna

Ekonomski analitičari već godinama upozoravaju da su u javnom sektoru nužna otpuštanja, odnosno da je u državnoj i javnoj upravi od 20 do 27 tisuća ljudi viška.

U suradnji s ekonomskim stručnjacima izračunali smo da bi za otpuštanje 27 tisuća službenika u javnom sektoru, u trenutku dok je postojeći Zakon o radu na snazi, bilo potrebno osigurati oko 3,5 milijardi kuna za njihove otpremnine. Prema procjenama naših sugovornika, prosječna otpremnina za radnika u javnom sektoru iznosi oko 100 tisuća kuna, dok za radnika u javnom poduzeću iznosi oko 200 tisuća kuna. Ako se uzme da je 20 tisuća državnih službenika i sedam tisuća zaposlenih u državnim i javnim poduzećima višak, za njihove je otpremnine potrebno osigurati ukupno gotovo 3,5 milijardi kuna.

Naknada s burze

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević napominje da u državnom proračunu nije predviđena niti lipa za otpremnine, što znači da značajnih otpuštanja neće biti.

– Kada bi se ta sredstva i osigurala, bile bi potrebne tri-četiri godine, dakle cijeli jedan mandat Vlade, da se počnu pokazivati prvi rezultati tih rezova. Ujedno, svi ti radnici imali bi pravo na naknadu sa Zavoda za zapošljavanje , što zahtijeva dodatna sredstva – kaže Lovrinčević.

Prema podacima koje nam je ustupio Hrvatski zavod za zapošljavanje, prosječna naknada za nezaposlenu osobu u 2011. godini bila je 1556 kuna na mjesec, dok je prosječno trajanje nezaposlenosti na dan 31. prosinca 2011. bilo 9,4 mjeseca.

U toj hipotetskoj situaciji otpuštanje 25 tisuća službenika u državnoj i javnoj upravi državu bi stajalo dodatnih 40 milijuna kuna na mjesec, odnosno ukupno više od 360 milijuna kuna za njihov prosječan boravak na burzi.

Dakle, za rješavanje viška zaposlenih potrebno je ili osigurati milijarde kuna ili značajno mijenjati Zakon o radu.

U deset godina otpušteno samo 50 službenika

Premda je prošle godine promijenjen Zakon o državnim službenicima koji je olabavio otpuštanja u državnoj upravi, i dalje je kod poslodavca Države teško dobiti otkaz. Izvanredni otkaz službenik može dobiti samo ako je primio mito, nanio znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu instituciji u kojoj radi ili ugrozio nečiji život. No, iako je razlog za izvanredni otkaz i kada službenik redovno ne izvršava svoj posao, procedura za to traje i dva mjeseca.

No otkaza je u deset godina bila svega 50-ak jer o njima konačnu odluku donosi službenički sud.

Autor: Suzana Barilar, Velibor Panić, Jutarnji List