NEWS

Jerko Sladoljev objavio novu knjigu: 50 godina u kamping turizmu – Saga o mentorima (1969. – 2019.g.)

12.01.2020. 00:54; Učitavanja: 239; Početna / Gospodarstvo / Jerko Sladoljev objavio novu knjigu: 50 godina u kamping turizmu – Saga o mentorima (1969. – 2019.g.)
50godinauturizmu

g. Jerko Sladoljev, jedan od pionira istarskog turizma, dobitnik najvećeg nacionalnog priznanja u turizmu – nagrade za životno djelo “Anton Štifanić” i dugogodišnji član Europske kamping federacije ovih je dana objavio novu knjigu , svojevrsnu retrospektivu proteklih pola stoljeća rada u kamping turizmu, a čiju je najavu najbolje sam opisao:

” Nakon 50 godina rada u kamping turizmu i 57 godina rada u turizmu ukupno, napisao sam  malu kroniku mojeg «polustoljetnog rudarenja» u ovom segmentu VIĐENO IZ MOG UGLA.

Rječju, zapravo je to putopis  od  1962.g. kada sam počeo u hotelu Riviera i  Pula i kasnije od 1969.g.  naturističkog resorta Koversade  pa do 2019.g. Top Campinga –a , današnjeg projekta za ocijenjivanje kamping  kvalitete.

Povod mi je bio   zaboravljeni jubilej iz 1978.g.  – ili  40.godina od stvaranja Sekcije naturističkih središta na inicijativu Općeg udruženja turističke privrede Hrvatske i Zajednice za razvitak turizma Hrvatske – institucija koje danas više u Hrvatskoj ne postoje. Taj datum se označava i kao dan osnivanja KUH-a koji je bio slijednik  Sekcije naturističkih središta.

Imao sam privilegiju da sam sa suradnicima  obje institucije osnivao i da sam u obima dugovječno djelovao ( preko 28 godina) . Šteta što je taj jubilej prošle godine zaboravljen.

Vrlo je nezahvalno podvlačiti crte i govoriti o uspjesima i neuspjesima, padovima i usponima, razvoju i krizama pogotovo u masi od dvjestotinjak ličnosti koje su stvarale ovaj proizvod  i zadužile nas  za današnje dobre  trendove.

Nit vodilja  je bila zabilježiti  neke povijesne  istine , događaje i  poduzetničke podvige tih neimara ,otrgnuti ih od zaborava  jer na kraju  ljudi nestaju a bilješke ostaju.

U  masi od dvjestotinjak ličnosti od arhitekata, dizajnera, fotografa, karizmatičnih turističkih  djelatnika, sveučilišnih profesora, kamping novinara, medijskih mogula, pionira i idejnih inicijatora, političara, pa čak i stranih i domaćih državnika, diplomata i opinion lidera zaslužnih za kamping segment , uvijek se nažalost nađe netko zaboravljen i stoga ako se prepoznaju , unaprijed  se ispičavamm za propust.

Glavni kriterij  je  bio da su  osobe koje spominjem inicirale nešto novo. Dakle bile su  prve u nečemu .

Kamping segment je rastao zahvaljujući svim tim ličnostima.

Knjiga je izdana u vlastitom aranžmanu, ima 270 stranica,  bogato ilustrirana slikama i dokumentima koji su svojevrsni testimonial  o događajima i faktografski bilježe razvoj  ponude i trud  njenih  mentora.

Ovakvo izdanje trebalo je prije svega biti besplatni poklon svima koji se spominju u knjizi ali kako je bilo  većih izdataka za tisak , lekturu i prijelom , riješenje je bilo da se ipak knjiga dijelom i  autofinancira prodajom.

I još jednoim ponavljam : sve što se ne napiše i zabilježi biva nerijetko  zaboravljeno, a osobno smatram da je  trud koji su  ti mentori  dali najveći poklon današnjem razvoju .”

Jeriko Sladoljev

Malo iz knjige:

Štand i naš najuspješniji logo “Istra Jadrana” u Parizu 1987.g.

ISTRA JADRAN I JUGA

Naravno, Beograd ni tada nije gledao blagonaklono na regionalni razvoj. Sjećam se da me je u Parizu za vrijeme sajma “Salon du Tourisme” 1987. g. Pero Đoković, predsjednik TSJ-a, kritizirao jer sam kao direktor Istra Jadrana zakupio poseban štand uz jugoslavenski, s nazivom “Istra ”. Dobacio mi je pri posjetu, pola ozbiljno a pola u šali, da je i to svojevrstan separatizam i da je po njegovom, bilo bi zabranjeno.

A mi smo samo htjeli promovirati naše programe u turizmu i specifičnosti, a po mnogo čemu smo bili drugačiji i inovativniji.

 

POREČKE INTEGRACIJE PRED DOMOVINSKI RAT

SOUR Poreč i na kraju SOUR Plava laguna. Nova Plava laguna kao SOUR trebala je objediniti tri različita poslovna stila, razvojne politike i tržišna pristupa. Sve dotadašnje iskustvo kao temelj

poslovanja postojećih tvrtki trebalo je zaboraviti i pokušati stvoriti nov imidž koji nije imao realno uporište u poslovnom životu. Tako je izgubljeno u roku od tri godine dvadesetak posto klijentele samo u kampovima.

Konzultantske tvrtke iz Zagreba za vrijeme i poslije Domovinskog rata, s vrlo potentnim imenima doktora znanosti, pisale su studije opravdanosti za hotelske kuće i državne institucije, zarađujući golem novac, iako su ti hotelijeri i institucije među svojim zaposlenicima imali brojne sposobne stručnjake pa i znanstvenike koji su mogli smisliti i kvalitetnije i korisnije projekte. Zaključit ćemo da ne znamo prave razloge takve prakse. Integracijski san u kojem su oni plesali, hvala Bogu, trajao je samo dva ljeta. Domovinski rat je prekinuo tu poslovnu farsu i “vratio dite materi”. Poduzeća su se ponovno prirodno razdvojila i ja sam se vratio na mjesto direktora marketinga u Rivieru, ponovno postavivši marketinške postulate kako je to poslovna logika u tom vremenu zahtijevala. Ovaj “veleumni” koncept Partije nije donio ama baš nikakav napredak, već samo gubitak profita, kreativnosti i gostiju. Sada u novoj državi to se činilo kao neosporna glupost, ali to kazati prije bilo je ravno veleizdaji državnih interesa. Paradoks u toj ordinarnoj  poslovnoj gluposti je bio da nitko od ondašnjih generalnih direktora pa ni direktora marketinga nije vjerovao u taj projekt I svi su u njega ušli s figom u đepu  što nikako nije  moglo  uspjeti. Partija je već tada izgubila bitku s realnošću.

VRSAR I KOVERSADA

Predsjednik INF-a Francuz Gilbert Sarrou, dugogodišnji direktor naturističkog kampa Montalivet u Bordeauxu, 1972. godine prilikom studijskog posjeta ustvrdio da se po potražnji Vrsar može uspoređivati s francuskim Saint Tropezom, malim mjestom koje je postalo svjetski brend zahvaljujući francuskoj glumici Brigitte Bardot i njenoj ljubavi prema životinjama. Vrsar, analogno tome, simbol je ljubavi prema naturistima u prvom FKK resortu otvorenog tipa za sve U SVIJETU.

Posebno smo bili ponosni kada je u gradskoj vijećnici Bordeauxa pred turističkim ocima Bordeauxa izjavio: “Gospodo, ovi ljudi dolaze iz Jugoslavije koja je komunistička država, ali po kvaliteti svog rada i odnosu prema gostima u mnogo čemu su ispred nas!”.

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email
DSG 2020 -S