Glazbeno-scenska djelatnost

26. Jazz u lapidariju

srijeda, 11. kolovoza u 21 sat

Darko Jurković Charlie Trio (HRV)

Darko Jurković, gitara / guitar
Janko Novoselić, bubnjevi / drums
Zvonimir Šestak, kontrabas / double bass

lapidarij Zavičajnog muzeja Poreštine

ulaz besplatan

Svake srijede tijekom srpnja i kolovoza Poreč uživa u vrhunskim džez-koncertima u lapidariju Zavičajnog muzeja Poreštine koji ni ove godine neće razočarati svojim raznolikim i uvijek atraktivnim programom. Jazz u lapidariju još od 1996. svake godine nudi bogatu paletu izričaja iz cijeloga svijeta, a raznolikost i kvaliteta programa porečkog džez-festivala osigurava razigrano glazbeno ljeto u gradu. 

60. Koncerti u Eufrazijani

petak, 13. kolovoza u 21 sat 

Eldar Saparayev, violončelo/cello

Kiara Janko, harmonika/accordion

Rodom iz Kazahstana, violončelist Eldar Saparayev održava koncerte diljem svijeta, a odskočna daska u karijeri bila mu je osvojena prva nagrada na porečkom Međunarodnom violončelističkom natjecanju za mlade Antonio Janigro 2000. godine. Mlada glazbenica Kiara Janko svog glazbenog školovanja osvojila je više od 30 prvih nagrada na međunarodnim i državnim natjecanjima, od kojih se ističe Oskar znanja na Državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa. Tijekom školovanja usavršavala se i radila s poznatim svjetskim glazbenicima, a u upečatljivom duu sa Saparayevim u Eufrazijani izvodit će skladbe J. S. Bacha, A. Piazzolle i H. Wieniawskyja.

Ulaznice (50 kn) dostupne su na dan koncerta od 20 sati na ulazu u Eufrazijevu baziliku. Za umirovljenike i djecu ispod 12 godina ulaz je besplatan.

Kino Roxy

Projekcije se održavaju na otvorenome (terasa bara Roxy). U slučaju kiše projekcije će se održati u unutarnjem kinu.

utorak, 10.8. u 20.30  
MEDENA ZEMLJA
izvorno ime: Honeyland
redatelji: Ljubomir Stefanov i Tamara Kotevska
žanr: Dokumentarni
trajanje: 87 min

sadržaj: Medarica Hatidže živi s bolesnom majkom i pčelama u izoliranom makedonskom planinskom mjestašcu.  Njihov težak, ali harmoničan suživot neočekivano uzdrma dolazak novih susjeda. Mnogobrojna i glasna obitelj predvođena beskrupuloznim pater familiasom Huseinom nastanjuje svoju kamp prikolicu pored Hatidžine kamene nastambe. Medena zemlja fascinantan je film u kojem se ogleda suvremeni odnos čovjeka prema prirodi – njegova beskrupulozna eksploatacija i zanemarivanje u slijepoj utrci za maksimiziranjem profita.

 

četvrtak, 12.8. u 20.30  

COCO I VELIKA TAJNA
izvorno ime: Coco
redatelj: Adrian Molina, Lee Unkrich
žanr: animirani, pustolovni, komedija
uloge: Dino Miklaužić, Fabijan Pavao Medvešek
trajanje: 105 + 22* min 
dobitnik nagrade Oscar u 2 kategorije:
najbolji animirani film
najbolja originalna pjesma

sadržaj: Unatoč zapanjujućoj obiteljskoj zabrani glazbe, koja traje već generacijama, Miguel sanja o tome da postane vrstan glazbenik kao njegov idol Ernesto de la Cruz. U očajničkom pokušaju da dokaže svoj talent, Miguel se nađe u fantastičnoj, šarenoj Zemlji mrtvih slijedeći tajanstven lanac događaja. Usput upoznaje šarmantnog prevaranta Hectora i oni zajedno kreću na veličanstveno putovanje otkrivanja prave priče o povijesti Miguelove obitelji.

 

Kino

U petak, 13.8.2021. u 18 sati i u subotu, 14.8.2021. u 18 sati

DIVLJI SPIRIT – sink

IZVORNO IME: Spirit Untamed

REDATELJ: Elaine Bogan 

ŽANR: animirani

ULOGE: Nika Barišić, Iva Visković Križan, Mirela Videk Hranjec, Darko Janeš

TRAJANJE FILMA: 88 min

SADRŽAJ FILMA: Lucky Prescott nije upoznala svoju pokojnu majku Milagro Navarro, neustrašivu jahačicu kaskaderku iz Miradera, malog grada na Divljem zapadu. Poput svoje majke, Lucky ne mari puno za pravila i ograničenja, čime svojoj teti Cori zadaje puno briga. Lucky je odrasla u gradu na istočnoj obali pod Corinim budnim okom, ali kad pretjera s opasnim nestašlucima, Cora odluči da se presele u Miradero, gdje živi Luckyin otac Jim.

Lucky u početku nije oduševljena životom u pospanom gradiću, ali to se promijeni kada upozna divljeg mustanga Spirita i sprijatelji se s jahačicama Abigail Stone i Pru Granger.

Pruin otac, vlasnik staje Al Granger, najbolji je prijatelj Luckyina oca. Kada bešćutni kauboj i njegova družina odluče uhvatiti Spirita i njegovo stado kako bi ih prodali u zatočeništvo i teški rad, Lucky povede svoje nove prijateljice u veliku avanturu kako bi spasila konja koji joj je dao osjećaj slobode i svrhe te joj pomogao da otkrije vezu s majkom i meksičkim nasljeđem.

Omiljena franšiza studija DreamWorks Animation započela je filmom Spirit: Stallion of Cimarron nominiranim za Oscara, a uključuje i tv seriju nagrađenu Emmyjem.

 

U petak, 13.8.2021. u 20 sati i u subotu, 14.8.2021. u 20 sati

FREE GUY – kat12
IZVORNO IME: Free Guy

REDATELJ: Shawn Levy 
ŽANR: akcija, komedija

ULOGE: Ryan Reynolds, Jodie Comer, Joe Keery, Lil Rel Howery, Utkarsh Ambudkar, Taika Waititi

TRAJANJE FILMA: 115 min 

SADRŽAJ FILMA: Guy je usamljeni bankar koji otkrije da je zapravo pozadinski lik (NPC – non playable character) u svjetskoj video igri Free City. Taoci, pljačke, eksplozije, otmice i ubojstva dio su njegovog svakodnevnog života. Ipak jednog dana mu “pukne film” te uzima sudbinu u svoje ruke.

Rezervacija i kupnja ulaznica moguća je na blagajni Učilišta ili preko internetskog rezervacijskog sustava: www.rezervacije-poup.hr.

Likovna djelatnost

U Maloj galeriji otvorena  je samostalna izložba fotografija Drveće Dine Šertovića.

Mala galerija, Narodni trg 1

trajanje izložbe: do 14. 8. 2021.

radno vrijeme galerije: svakim danom 10.00 – 12.00 i 18.00 – 22.00, osim nedjeljom i državnim blagdanima

“Hodajući parkom svoga rodnog grada Našica, Šertović fotografira drveća obilježena za rušenje. Izopačenih “lica” i svjetlećih očiju, pokazuju posljednje znakove života.”

Dino Šertović rođen je 1990. godine u Našicama, gdje je završio osnovnu školu i jezičnu gimnaziju u Srednjoj školi Isidora Kršnjavog. Kroz devetnaestogodišnju karijeru skateboardinga, kojom se počeo baviti 2000. godine, ubrzo otkriva svoj talent u snimanju i fotografiji. Godine 2010. upisuje studij snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu koji završava 2013. godine. Karijeru fotografa i snimatelja započinje tijekom studenstskih dana. Umjetnički djeluje od 2009. sa svojom prvom samostalnom izložbom u dvorcu obitelji Pejačević u Našicama. 

U Istarskoj sabornici otvoren je 61. Annale naziva Bogu krasti dane.

Obala Matka Laginje 2

trajanje izložbe: do 12. 9. 2021.

radno vrijeme: 10.00 – 12.00 i 18.00 – 22.00

umjetnici: Meriç Algün, Pasko Burđelez & Nastasja Špilj, Iva Ćurić, Igor Eškinja, Gorgona, Janez Janša, Janez Janša, Janez Janša, Toni Meštrović, Bojan Mucko, Nadija Mustapić, Ivana Pegan Baće, Goran Petercol

dizajn: Ana Tomić i Marino Krstačić-Furić

Izložba Bogu krasti dane propituje učinak birokracije na pojedinca i kritizira bezličnost birokratskog aparata. Radovi jedanaestero umjetnika i umjetničkih skupina osvrću se na administrativne zavrzlame i prateće komedije zabune u kojima se možemo svi prepoznati.

Forma koja počesto ostaje sama sebi svrhom, neprohodni protokoli administriranja te prolongiranje konačnog rješenja pojedine su „slike“ izložbe koja se smješta na granici zbilje i fikcije. Okuplja radove koji izvrću birokratske postupke, karikiraju administrativni jezik i dovode u pitanje njegovu svrhovitost i racionalnost. Riječ je o radovima koji tematiziraju impersonalne procese i jednosmjerne komunikacijske protokole koji u nama izazivaju nelagodu i dezorijentaciju, ali i poriv za pobunom.

Uz umjetničko naslijeđe blisko konceptualnoj umjetnosti (na domaćoj sceni inauguriranoj radom grupe Gorgona), idejno polazište izložbe čini književno djelo Nikolaja Vasiljeviča Gogolja iz 1836. Drama Revizor opisuje pojavu blefera Hlestakova kojeg mještani zbog straha i opće nervoze zamjenjuju za državnog revizora. Kako kaže Gogolj: Ukratko, rijetko tko ne bude Hlestakov barem jednom u životu – radi se samo o tome da njegov trag lukavo mijenja smjer, pa izgleda kao da i nije njegov. Tako na izložbi susrećemo filmsku komediju zabune o ispravnom korištenju jezičnih fraza (Meriç Algün); satiru o impersonalnosti administrativnih modela (Igor Eškinja), ironijski komentar na svakodnevni sustav nadzora (Toni Meštrović); pokušaj dijaloga s nedodirljivim poretkom koji postaje igra gluhog telefona (Ivana Pegan Baće); akciju dugotrajnog nošenja registratora javnim prostorom koja se isprepliće sa svakodnevnim društvenim interakcijama (Bojan Mucko); prostorne premetaljke koje izazivaju uobičajeno shvaćanje umjetničkog rada – gdje rad počinje i gdje završava? (Goran Petercol); javno odricanje autorstva nad umjetničkim radom (Nastasja Špilj & Pasko Burđelez); propitivanje nepogrešivosti statistika, brojki i tablica (Iva Ćurić); suprotstavljene zbrojeve dva i dva (Nadija Mustapić); preuzimanje dvojnih identiteta (Janez Janša, Janez Janša, Janez Janša); te apsurdne protokole, šaljive ankete i manipulirane fotografije koji se poigravaju krutim shvaćanjem osobnosti (Gorgona).

S radovima u raznolikim medijima, što starijim, što novim produkcijama, izložba Bogu krasti dane, nastoji uzdrmati temelje smutnje što ih stvara nabujala birokracija te proniknuti u automatizaciju individualnog djelovanja, koja u konačnici dovodi do suzbijanja inovacija i pomanjkanja inicijative pojedinca. Bogu krasti dane navodi na ometanje normaliziranih hijerarhija čija značenja zbog nesvjesnog automatizma prihvaćamo kao nužna. Tjera nas da se zapitamo što se događa s osobnošću u hiperbirokratiziranom društvu, je li nam se činovnički jezik uvukao pod kožu kao kamuflirani oblik nasilja koji postaje „knjigovodstvo duše“?

Ksenija Orelj

zahvale: Drugo more, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka; Kolekcija Marinko Sudac / Muzej avangarde

U galeriji Zuccato otvorena je samostalna izložba Borisa Demura Analitički radovi iz Kolekcije Marinko Sudac.

Decumanus 34

trajanje izložbe: do 21. 8. 2021.

radno vrijeme galerije: svakim danom 10.00 – 12.00 i 18.00 – 22.00

Izabrani radovi iz Kolekcije Marinko Sudac predstavljaju dio analitičkih radova Borisa Demura, nastalih poglavito 1970-ih godina, u razdoblju „nove umjetničke prakse“ i aktivnog djelovanja Grupe šestorice autora u Zagrebu (1975. – 1981., s članovima: Mladen Stilinović, Sven Stilinović, Vlado Martek, Željko Jerman, Boris Demur, Fedor Vučemilović).

Demurovi radovi poput Eto (1976.), riječi-slike koju izvodi na velikom formatu i izlaže u sklopu izložbe-akcije na tadašnjem Trgu Republike (danas Trgu Bana Josipa Jelačića), ili analitičke slike Dvadeset minuta trljanja bojom (1975.), brojne bilješke i cijele bilježnice, sadrže zapise o potpunom fokusu na postupak. Radovi poput Prenošenje boje unutar plohe ili 40 poteza (svaki potez jednom umočen kist u boju, jedan potez – jednom umočen kist u boju), oba iz 1976., dio su serije radova iste veličine, istog materijala, u kojima koristi samo jednu boju, jednu vrstu kista, jednu podlogu – bez simboličke ili estetske razine. Iz istih su godina i procesualni radovi poput Ponavljam, Stadij ili Gusto, nastali prenošenjem odabranog pojma opetovano tušem na papir, sve do njegove potpune popunjenosti. Godine 1979. stvara seriju radova, skulptura u mediju fotografije – Kiparski proces, Kiparska analitička procesualnost i druge. Fotografija preuzima fizičke, materijalne, procesualne, problemske osobine kiparstva – fotografija postaje kiparstvo.

Izložbu organizira Institut za istraživanje avangarde i Kolekcija Marinko Sudac, uz suradnju s Pučkim otvorenim učilištem Poreč.