Kancerogeni aromatski ugljikovodik benzen ispušta se s brodova za prijevoz kemikalija u Jadransko more, obično nakon što ga se iskrca u talijanskim lukama. To su nam potvrdili neki hrvatski pomorci koji su plovili, ili još uvijek plove, na takvim brodovima. Vlasnici brodova to zahtijevaju budući da je odlaganje takvog otpada skupo, a i rijetke su luke koje ga mogu negdje zbrinuti.

U spremnicima brodova, nakon iskrcaja benzena ili nekih drugih kemikalija, ostane određena količina sirovine koju prevoze, a koja se zatim ispušta u more ubrzo nakon isplovljivanja iz luke u kojoj je obavljen iskrcaj. Pomorci nam vele da je obično riječ o 400-tinjak litara tekućine. Problem je, međutim, što se ispuštanje, primjerice, benzena – koji se koristi kao otapalo u industriji, ali i za proizvodnju lijekova, lakova, boja – vrlo teško može otkriti jer je riječ o bezbojnoj tekućini koja vrlo lako isparava.

Prema međunarodnoj konvenciji MARPOL, koju je usvojila i Hrvatska, brodovima je doista dopušteno ispuštanje nekih kemikalija, odnosno štetnih tekućih tvari iz svojih tankova, no to ne smiju činiti unutar 12 nautičkih milja od obale, odnosno u teritorijalnom moru, brod pritom mora biti u vožnji, mora imati uređaje kojima se kontrolira količina i brzina ispuštanja, dok brzina ispuštanja ne smije biti veća od 30 litara na jednu nautičku milju.

Jedan nam je hrvatski pomorac kazao da je u slučaju benzena ta granica maksimalno 200 litara. Dakle, s brodova se, prema tvrdnjama pomoraca, ispušta najmanje duplo veća količina od dopuštene. No, nije problem samo u količini, nego i u tome što se kemikalije ispuštaju puno bliže obali no što je propisano.

U Ministarstvu mora tvrde da nemaju saznanja o ispuštanju opasnih kemikalija s brodova u Jadranu. Navode i da u vodama pod jurisdikcijom Hrvatske nije dopušteno s brodova bilo koje zastave ispuštati onečiščujuće kemikalije ili druge opasne i štetne tvari. No, u Ministarstvu kao da zaboravljaju da se ZERP, nad kojim bi Hrvatska htjela imati jurisdikciju, ali je realno nema, ne primjenjuje na članice EU-a, pa hrvatska Obalna straža, i da hoće, ne može kontrolirati brodove iz EU-a koji tuda plove.

(B. ŽIŽOVIĆ, Glas Istre)