Skupština Hrvatske obrtnička komore na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Zakona o porezu na dohodak donijela je Odluku o dopuštenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu (NN 39/2024) čime prestaje vrijediti stara odluka iz 2004. godine. Novom odlukom, koja je na snazi od 14. ožujka 2024. za veći broj namirnica uvećana je dopuštena visina manjka (izražena kao % po bruto/kg), čime se olakšava poslovanje obrtnika u ugostiteljstvu. Na popis za dopušteni manjak dodane su nove namirnice i revidirani su maksimalno dopušteni gubici za ranije uvrštene namirnice, a najvažnija promjena je da su Odlukom sada obuhvaćena i alkoholna i bezalkoholna pića u skladištu i u ugostiteljskom objektu.

Ovom odlukom, na temelju iskustava struke, za fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost na temelju Zakona o obrtu i posebnih propisa koji uređuju ugostiteljsku djelatnost utvrđuje se najviša dopuštena visina manjka nastalog po osnovi kala, rastepa, kvara i loma, koji ne podliježu oporezivanju sukladno propisima o porezu na dodanu vrijednost i propisima o oporezivanju dohotka.

Bitna novost je i da se visina manjka, kala, rastepa, kvara i loma za namirnice koje nisu navedene u ovoj Odluci, također može priznati na temelju posebnog obrazloženja kojeg obrtnik dostavlja Hrvatskoj obrtničkoj komori, ali do visine koja je na razumnoj osnovi usporediva sa sličnim proizvodima utvrđenim u ovoj Odluci ili drugim odlukama. U obrazloženju će biti potrebno navesti podatke o nazivu namirnice, vrsti obrade i visini kala, kvara, rastepa i loma s obrazloženjem o iskustvenim spoznajama u nastanku manjkova i sl. podatke. Na taj se način omogućilo ugostiteljima da i za namirnice koje nisu navedene u Odluci mogu koristiti određene stope manjka, kala, rastepa, kvara i loma.

Ministarstvo financija već je ranije, na prijedlog Hrvatske obrtničke komore, izmijenilo odredbu čl. 35.st.3. Pravilnika o porezu na dohodak čime je dodatno od 1. siječnja ove godine ugostiteljima (i drugim obrtnicima) olakšana evidencija normativa i sličnih evidencija materijala. Naime, da bi se utvrdila povezanost primitaka i izdataka potrebno je u posebnim evidencijama osigurati podatke o nabavi materijala. Sada je ta evidencija znatno olakšana jer je propisano da se takva evidencija ne treba voditi za potrošni materijal kojeg nije moguće točno i precizno mjeriti u pojedinom normativu (npr. ulje, ocat, začini i sl.).