Narodna veli: Kartu čitaj, ali seljaka pitaj. No, s netom tiskanim topografskim kartama Istre putnik će se namjernik po njima moći snaći i bez seljaka. Na njima su označena sva, pa i najmanja naselja, poljski i šumski puteljci, topografske kote, izvori, bujice i potoci, jame i lokve, imena livada i bregova, dalekovodi i kamenolomi, pa čak i veći vinogradi i suhozidi!

– Ucrtani su svi objekti koji su u prirodi veći od pet metara. To su zapravo prave vojne topografske karte prilagođene civilnoj upotrebi, pa sam između ostalog na njima drugačijom bojom označio i šume. Karte imaju oznaku WGS 84 što znači da su usklađene prema standardima Svjetskog geodetskog sustava (WGS) i kolaudirane s GPS-om. Temelj za izradu su topografske karte Istre koje je u mjerilu 1 prema 25.000 između 1996. i 2002. izradila Državna geodetska uprava od koje sam otkupio pravo na objavljivanje. Moje karte su neznatno smanjene, na 1 prema 30.000, ali sa svim kvalitetama originalne izmjere. S ovim kompletom Istarska županija je jedina regija u Hrvatskoj koja je u cijelosti pokrivena ovako kvalitetnim kartama, veli izrađivač karata Davor Radolović čija je tvrtka Mateus iz Funtane njihov izdavač. Radolović je, kaže, dvije i pol godine radio na digitalnoj obradi karata, a ažurirane su do razine da je, primjerice, ucrtan i prije nekoliko dana u promet pušten rotor u porečkim Špadićima.

Komplet »Mateusovih« karata čini sedam topografskih karata koje »pokrivaju« Istarsku županiju otprilike po područjima sedam bivših općina: Buje (Umag), Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Rovinj i Pula. Iz praktičnih razloga izostao je sjevernokvarnerski dio poluotoka (Opatija i Lovran) i veći dio slovenske Istre, a Kamenjak i Savudrijski rt su »dodani« u okvirima. Sve se karte barem malo preklapaju i uobičajenim su oznakama povezane. Presavijene su u praktični džepni format, a Radolović ističe kvalitetu papira. »Za tisak smo uzeli najkvalitetniji kartografski papir. Mana mu je da se malo gubi jasnoća crteža, ali s druge strane vrlo je čvrst i otporan, pa se sigurno neće razderati ni nakon česte i duže upotrebe«, tvrdi Radolović.

Karte će zbog preciznosti, broja i kvalitete podataka vjerojatno naići na dobar prijem kod izletnika Istrom, naročito hodača i biciklista. Visinske su razlike među izohipsama 20 metara, a označeni su i najmanji puteljci, kao i razne prepreke, od stijena do šuma, koje postoje u prirodi. Doduše, u stvarnosti označene planinarske ili biciklističke staze nisu u kartu posebno ucrtane, a s izletničkog aspekta nedostaju oznake ugostiteljskih lokacija, planinarskih kuća ili nekih zanimljivih punktova, ali to je »nadgradnja« koja bi mogla slijediti u »turističkijim« izdanjima. Ipak, tumač znakova je četverojezičan (hrvatski, talijanski, njemački i engleski), pa se njima mogu lako služiti i stranci.

Također, na prvi pogled vidi se da na kartama ima relativno malo talijanskih imena mjesta, a i neki toponimi su u neskladu s onima koji su u svakodnevnoj upotrebi. »Talijanskih naziva naselja je točno 68 koliko ih je po službenim dokumentima Istarske županije. Što se tiče toponima, sigurno je da će lokalni korisnici primijetiti da ima nekih odstupanja, ali mi smo se u ovom prvom izdanju opredijelili za verzije naziva kakvi su u službenoj topografiji Državne geodetske uprave«, objašnjava Radolović dodajući da će sve moguće greške na koje budu korisnici ukazivali rado popraviti.

Inače, karte će se, pojedinačno ili u prikladno uvezenom kompletu, početi ovoga tjedna prodavati u kioscima Glasa Istre i prodavaonicama Istarskih knjižara, te vjerojatno Duhana, obavještava Radolović.

Goran Prodan, Glas Istre