IZ SINJSKE ŠKRINJE Alkari prodaju blago, tko će kupiti 20 kilograma zlata i 160 kilograma srebra
Uprava Viteškog alkarskog društva (VAD) odlučila je otključati najbolje čuvanu škrinju iz trezora u kojemu drže najvrjednije dragocjenosti i iz nje uzeti 20 kilograma zlata i 160 kilograma srebra kako bi to blago prodali i dobivenim novcem podmirili račun prema izvođaču radova koji im gradi Alkarske dvore.
To nam je potvrdio Ante Delić, tajnik VAD-a, najavljujući skori javni natječaj kojim će sinjska viteška udruga oglasiti prodaju tih količina zlata i srebra. – Za naše blago interes su pokazali neki strani kupci.
Raspisat ćemo javni natječaj za prodaju, a u međuvremenu od HNB-a i Ministarstva gospodarstva tražimo da nas upute u proceduru kako bismo cijelu transakciju, ako do nje dođe, proveli sukladno važećim zakonima – kaže Delić.
Kada je u ožujku 2007. godine započeta izgradnja Alkarskih dvora na osnovi provedenoga javnog natječaja, radovi su ugovoreni na 39,6 milijuna kuna. Dogovorom je utvrđeno da taj iznos sufinanciraju Vlada sa 21,6 milijuna kuna, Grad Sinj sa šest milijuna i Županija splitsko-dalmatinska sa četiri milijuna, te da osam milijuna kuna osigura VAD.
Tri izvora novca
Donoseći takvu odluku, Uprava VAD-a za tih osam milijuna vidjela je pokriće iz triju mogućih izvora. Prvi izvor su prihodi od alkarskih donatora i sponzora, drugi izvor novca vidjeli su u prodaji dvaju poslovnih prostora u Zagrebu i jednog u Splitu, koje je VAD kupio prije 25-30 godina, a kao treći izvor računali su na prodaju dijela alkarskog blaga u zlatu i srebru, koji se godinama čuva u najskrovitijem dijelu trezora.
Izgradnja Alkarskih dvora, a danas se pod tim nazivom podrazumijeva velebna građevina od sedam tisuća metara četvornih bruto razvijene površine i više od 1500 metara kvadratnih uređenog dvorišta, koje ujedno predstavlja i ravni krov nad podzemnim dijelom objekta, startala je sa 40 milijuna kuna. Potrošeno je devet milijuna kuna više, jer je izgrađeno 700 kvadrata više od predviđenog, uz cijeli niz drugih “sitnica” koje su se pojavile tijekom izgradnje.
– U takvim okolnostima mi smo svoju obvezu od osam milijuna kuna uspijevali podmirivati iz povećanih tekućih prihoda. Sada smo “kratki” za oko tri milijuna kuna. Upućeni burzovni stručnjaci skrenuli su nam pozornost na visoki rast cijene zlata, uz procjenu da je cijena dosegnula zenit. Zato smo se odlučili na prodaju našeg trezorskog blaga. U idućem razdoblju morat ćemo osigurati i dodatna sredstva jer nas tek čeka uređenje interijera budućeg Alkarskog muzeja i drugih sadržaja. Očekujemo, dakako, sufinanciranje Vlade, posebno što je predsjednica Kosor to javno obećala na prošlogodišnjoj Alci, naglašavajući da je Alka od najvišeg nacionalnog interesa – kaže tajnik Delić.
piše Toni Paštar/EPEHA (Slobodna Dalmacija)
