Razgovarala Andrea BRALIĆ, Glas Istre 

Na lovorikama još jedne dobre turističke godine Hrvatska ulazi u novu tržišnu utakmicu u 2007. godini od koje se očekuje daljnje povećanje kako broja dolazaka, tako i noćenja, a što je najvažnije financijskih učinaka od turizma. S prvim čovjekom mega ministarstva, kako mnogi zovu Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Božidarom Kalmetom razgovarali smo o manjkavostima naše turističke ponude i mjerama koje će ove godine poboljšati konkurentnost hrvatskog turizma.

– Kako ocjenjujete proteklu turističku godinu? Gdje je izgubljena bitka za 10-milijuntog gosta po statistici Hrvatske turističke zajednice, u sezoni ili pred i posezoni?

– Turistička godina 2006. još je jedna u nizu rekordnih godina s ostvarenim povećanjem turističkog prometa. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku za prvih deset mjeseci pokazuju da je već u tom razdoblju premašena prognoza. Naime, hrvatska turistička odredišta posjetilo je ukupno 10.033.338 gostiju ili 3,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ostvareno je 52.201.227 noćenja, odnosno 2,89 posto više nego u prvih deset mjeseci 2005. godine. Iz navedenoga je evidentno da je premašen broj od 10 milijuna gostiju te povećanje do dva posto fizičkih pokazatelja. Postignute brojke rezultat su kvalitetne pripreme i provedbe mjera turističke 2006. godine na svim razinama javnog i privatnog sektora, snažne promotivne aktivnosti na najznačajnijim emitivnim turističkim tržištima, sve izrazitijeg pozicioniranja Hrvatske kao privlačne, ali i sigurne destinacije te pozitivnih učinaka provedenih zakonskih promjena koje su omogućile efikasniju borbu protiv sive ekonomije. Na temelju svega navedenoga možemo konstatirati da je borba za 10-milijuntog gosta već dobivena.

– Ipak, tijekom godine uočeni su neki nedostaci hrvatskog turizma. Na čemu se mora poraditi već ove zime?

– Za daljnje povećanje turističkog prometa Hrvatske ključni problem je nedostatan kapacitet hotela i drugih kvalitetnih smještajnih objekata, nedovoljan broj luka nautičkog turizma, vezova, neorganiziran plasman privatnog smještaja, velik dio kontinentalnog područja s turistički nerazvijenim ili nedovoljno razvijenim područjima. Nadalje, potrebno je intenzivirati rad na razvoju selektivnih oblika turizma te ukupne turističke ponude, kao i radove na poboljšanju komunalne lokalne infrastrukture. Postojeći problemi prepoznati su i obuhvaćeni Vladinim Programom pripremnih i provedbenih aktivnosti za turističku 2007.

Također su definirane aktivnosti kojima će se ti nedostaci umanjiti i riješiti, a to su okončanje privatizacije, bolja iskorištenost sustava upravljanja destinacijom – sustav turističkih zajednica, formiranje Agencije za destinacijski menadžment, osmišljavanje poticaja za agencije i touroperatore u dovođenju gostiju u pred i posezoni od strane samih destinacija i niz drugih mjera. Temelj kvalitetne pripreme je ukupna suradnja javnog, privatnog i civilnog sektora na svim razinama, od Vlade do županija, općina i mjesta. Ključno je pripremiti Hrvatsku za razvoj u području smještaja i turističkih proizvoda što će u konačnici omogućiti jačanje konkurentne pozicije naše zemlje na međunarodnom turističkom tržištu.

– Koliko je po Vama istine u tome da je cestovna infrastruktura pomogla Dalmaciji, a na »štetu« Istre i Kvarnera? Ili je riječ o nizu drugih čimbenika i vraćanju na stare pozicije?

– Cestovna infrastruktura pomogla je cijeloj našoj zemlji i deplasirano je govoriti o pomoći jednom kraju na račun nekog drugog. No, kad se govori o turizmu, moram naglasiti kako je jačanje Dalmacije prirodan slijed nakon ratnih zbivanja čega je, srećom, sjeverni dio Jadrana bio pošteđen. Obnova, ulaganja, stvaranje ponude borba je koju je taj dio Hrvatske vodio kako bi postigao predratnu poziciju u hrvatskom turizmu. Prati li se službena statistika, lako je uočiti da su se u Dalmaciju vratili turisti koji su je posjećivali prije rata.

Međutim, potrebno je naglasiti da je čitav hrvatski turizam u procesu velikih ulaganja i podizanja kvalitete. Istra je, posebice u kreiranju destinacije, doživljaja i proizvoda, otišla jako daleko, a vidimo da njezin primjer slijede i druge županije. Kada govorimo o Kvarneru, moramo istaknuti kako je ključan proces privatizacije nekoliko velikih turističkih kuća u Opatiji, Rabu i Crikvenici koje će dati zamah razvoju turizma u tom dijelu, a s potencijalima u Gorskom kotaru doživjet će još snažniji razvoj. Ako se pak govori o ulaganjima u prometnu povezanost Rijeke, dopustite mi ponoviti – puni profil autoceste, drugi dio Rijeka Gateway projekta, izgradnja nizinske pruge, nastavak izgradnje riječke zaobilaznice.

– U sezoni ste najavili otvaranje dodatnih tunelskih cijevi na uskom grlu Svetog Roka i Male Kapele, a potom odustali od toga zbog drugih prioriteta. Kakva će biti cestovna slika Hrvatske u idućoj sezoni?

– Nije istina da smo odustali od uređenja tih dviju cijevi. Naprotiv, u pripremi je dokumentacija koja podrazumijeva izradu glavnog projekta i ishođenje građevne dozvole. Za uređenje druge cijevi ta dva tunela potrebno je oko 600-700 milijuna, a taj posao planiramo odraditi u dvije godine. Činjenica je da u tim tunelima imamo gužve samo tijekom šest vikenda u ljetnim špicama, dok u ostatku godine jedna cijev sasvim zadovoljava prometne potrebe. No, isto tako Hrvatska je turistička zemlja i stoga nam je cilj da se Dalmatinom vozi bez čekanja. Otvorili smo dionicu Istarskog ipsilona od Vodnjana do Pule, a u proljeće 2007. godine bit će završena najskuplja autocesta u Hrvatskoj od Krapine do Macelja. Također, radovi traju na autocesti Zagreb – Sisak i na koridoru koji ide kroz Slavoniju, ali i na obilaznici Splita kao jednoj od najopterećenijih cesta u Hrvatskoj. Sva ta infrastruktura omogućit će lakši i komforniji dolazak turista u Hrvatsku i na Jadran.

– Planira li Ministarstvo nove turističke programe kao poticaje razvoja raznih oblika turističke ponude? Da li nas približavanje EU-u ograničava u državnim subvencijama?

– Ministarstvo već niz godina provodi različite programe poticaja razvoja turističke ponude temeljene na strategiji hrvatskog turizma poštujući kriterije koji vode održivom razvoju. Neki od tih programa su »Poticaj za uspjeh« s ciljem povećanja broja, danas traženih, malih hotela i drugih smještajnih objekata s najmanje tri zvjezdice, zatim »Program poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam tradicijske baštine u turistički nerazvijenim područjima«.

Sljedeće godine Ministarstvo izlazi s dodatnim programom poticanja izgradnje i uključivanja u turizam malih brodova namijenjenih za jednodnevne izlete i višednevna krstarenja Jadranom, subvencije trgovačkim društvima izvan javnog sektora za aktivnosti s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatskog turizma, program poticaja razvoja seoskog turizma i dr. Državne subvencije regulira i kontrolira EU u onolikoj mjeri koliko i u drugim granama i sektorima, budući da se Zakon o državnim potporama odnosi na sve gospodarske grane, pa tako i turizam. Zakon je usklađen sa smjernicama EU-a, kao i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji je Hrvatska potpisala 2001. godine.

– Očekujete li privatizaciju preostalog hotelskog portfelja u 2007. godini?

– Okončanje procesa privatizacije hotelskog državnog portfelja jedan je od strateških ciljeva razvoja hrvatskog turizma. Učinkovita privatizacija hotelsko-turističkih društava vrlo je važna jer restrukturiranje tog segmenta turističke ponude najviše doprinosi kvalitetnijem tržišnom pozicioniranju hrvatskog turizma. Upravo radi povećanja kvalitete i raznovrsnosti turističke ponude, odnosno povećanja konkurentnosti, Vlada Republike Hrvatske u svojim programskim dokumentima opredijelila se za ubrzanje procesa privatizacije. Međutim, ubrzanje procesa ne može ići nauštrb kvalitete. Društva, njih 15, koliko je još preostalo u većinskom državnom vlasništvu, je potrebno pripremiti za kvalitetnu privatizaciju i opredijeliti se za optimalni model. Dakle, proces se svakako nastavlja, a hoće li u cijelosti biti i okončan ove godine, teško je u ovom trenutku predvidjeti. Valja napomenuti također da je u završnoj fazi priprema prijedloga novog Zakona o privatizaciji, koji će uskoro biti upućen u proceduru donošenja, a koji će, između ostalog, regulirati i pitanja organiziranog radničkog dioničarstva, a za što postoji znatan interes radnika.

– Hoće li se hrvatskom turizmu »osvetiti« politika cijena u sljedećoj godini? Postajemo li neopravdano preskupi?

– Ministarstvo je uvijek upozoravalo na bitan odnos vrijednosti za novac i to će činiti i ubuduće. Pri tome to posebice dolazi do izražaja kod donošenja odluke naših gostiju gdje će na ljetovanje ili odmor. Naravno, ne trebamo slijediti isključivo primjer nekih jeftinih destinacija, jer one niti ne mogu ponuditi ono što mi imamo, ali pri tome moramo biti svjesni razine razvijenosti naše ukupne ponude te je adekvatno financijski valorizirati. Vjerujemo da će tržište samo pronaći način kako uskladiti ponudu i potražnju. Na nama je stvoriti okvire za daljnji razvoj ponude s krajnjim ciljem podizanja kvalitete i ostvarenja veće zarade u korist svih nas.

Ne treba nam posebno ministarstvo