Ovogodišnja velika suša zatvorila je mnoge špine, ali i otvorila mnoge oči. Pamtimo ne tako davne izjave čelnika istarskog vodovoda o tome kako je vode dovoljno i kako nema brige zbog golf terena. Pamtimo i izjave istarskih političara promotora golf industrije i investitora u golf da će se za potrebe zalijevanja golf terena koristiti isključivo pročišćena otpadna voda. Praksa je pokazala da se radilo samo o demagogiji kako bi se umanjila loša slika golfa u javnosti zbog šteta za lokalnu zajednicu koju bi nepromišljeni razvoj te djelatnosti mogao prouzročiti. Prvi izgrađeni golf teren u Istri, Crveni vrh, pokazao je istinu: investitor se odlučio na korištenje ogromnih količina voda pitke vode iz vodovoda za zalijevanje terena iako u Prostornom planu Istarske županije stoji da se "voda iz vodoopskrbnog sustava ne smije koristiti u normalnim uvjetima održavanja golf igrališta, osim u izvanrednim uvjetima dugotrajnih suša (!?), i to samo u kratkim vremenskim periodima …..". Umjesto da investitora upozori na nužnost poštivanja propisa i da se obustavi otvaranje igrališta do usklađivanja sa odredbama iz Prostornog plana, župan Jakovčić "ozakonio" je otvaranje igrališta "Crveni vrh" prvim počasnim udarcem. Sam investitor obmanjivao je u početku javnost pričama o izgradnji desalinizatora za potrebe zalijevanja golf terena.

Jeste li primijetili kako nitko od njih ovog ljeta ne spominje više golf? Današnji ministar turizma bio je među glavnim zagovaračima izgradnje većeg broja golf terena u Istri , djelatnosti od "strateškog interesa za razvoj turizma", kao i prijedloga 2006. godine da im se voda iz vodovoda prodaje po cijeni od najviše2 kune po kubiku, da ne plaćaju vodni doprinos ni naknadu za uređenje voda.

Godinama smo upozoravali na nepromišljenost i kratkovidnost politike koja je dopustila da se u Prostorni plan Istarske županije ucrtaju 23 golf igrališta, od kojih za njih 10-ak Ministarstvo već izdalo rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i investitori mogu u svakom trenutku započeti s njihovom gradnjom. Godinama smo upozoravali na gotovo mafijašku omertu – šutnju iz odanosti i pripadnosti "obitelji" onih koji trebaju brinuti o opskrbi vodom za poljoprivredu i stanovništvo u županiji.

Ovogodišnja suša potvrđuje predviđanja koja govore da će se do 2050. godine količina oborina smanjiti za 20-25% i da će temperatura porasti i to naročito u obalnim dijelovima. Taj je očekivani proces već dobio svoje ime: tropikalizacija mediteranskog bazena. S vodom se, stoga, mora razumno gospodariti i planirati. Dosadašnja rasipnička politika morat će se mijenjati. Jedno od osnovnih pravila kod izgradnje golf igrališta trebalo bi biti izbjegavanje konkurencije s ostalim korisnicima, a to je snabdijevanje vodom za piće i potrebe navodnjavanja u poljoprivredi, koji ne bi smjeli biti ugroženi. Međutim, izrađivači studija utjecaja na okoliš za golf igrališta ne uzimaju u obzir potrebe poljoprivrede prilikom izrade studija, niti se na županijskoj razini netko potrudio uskladiti planiranje potrošnje vode svih planiranih golf igrališta s velikim količinama vode potrebne za navodnjavanje u poljoprivredi, naročito u periodima kada je ukupna potražnja za vodom velika. Danas se navodnjava samo 1,5 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina, a potrebe i aspiracije potencijalnih korisnika vode u poljoprivredi su zaista velike. Plan navodnjavanja Istarske županije procijenio je sadašnje ukupne potrebe za navodnjavanjem u poljoprivredi na 83,4 milijuna m3 godišnje. Usporedbe radi, potrebno je znati da poljoprivredne površine troše 2.000 do 3.000 kubika godišnje po jednom hektaru dok golf tereni troše između 6. 000 i 7.000 kubika – dva do tri puta više po hektaru od poljoprivrede. Europska agencija za zaštitu okoliša u analizi iz ožujka 2009. navodi podatak o prosječnoj potrošnji vode golf terena između 6.500 do čak 10.000 kubika vode po hektaru godišnje!

Jedinom golf igralištu u Istri zbog suše prijeti propast

Nakon uvedene opće zabrane korištenja vode iz vodopskrbnog sustava za zalijevanje poljoprivrednih površina u Istri, i golfu Crveni vrh isključena je voda. Male količine vode iz vlastite bušotine nisu dovoljne za velike apetite golfskih travnjaka. Propast koja prijeti ovom za sad jedinom golf terenu u Istri poslužit će kao pouka za basnu o kratkovidnom istarskom političaru, stručnim službama u službi politike i golfu.

Učestalost ekstremnih suša – budućnost na koju se moramo pripremiti

U srpnju 2012. godine dr. Aiguo Dai iz američkog Nacionalnog Centra za atmosferska istraživanja objavio je studiju u kojoj je objedinio rezultate čak 22 kompjuterska klimatska modela. Detaljna analiza zaključuje da će povećanje temperature vezane uz globalne klimatske promjene uzrokovati učestalost ekstremnih suša na velikom dijelu planete u slijedećih tridesetak godina. Jačina suše uobičajeno se mjeri PSDI indeksom (Palmer Drought Severity Index) na skali od -10 do +10 gdje indeks -4 označava ekstremnu sušu. Rezultati govore da će posebno drastično biti pogođene mediteranske zemlje, pa će tako do 2030. g. Istra imati prosječan indeks suše od -3 do -4. Drugim riječima, suša kakvu imamo ove godine u Istri u slijedećim godinama neće biti malo vjerojatan hir vremenskih prilika već uobičajena pojava. Navedena studija predviđa prosječne klimatske uvjete, što znači da nisu nemoguće i suše drastičnijeg intenziteta. Naš zeleni Mediteran će se u manje od dvadeset godina klimatski preseliti iz umjerenog u suptropski pojas!

O moći predviđanja suvremene znanosti dovoljno govori činjenica da je 4. srpnja ove godine na CERNu otkriven Higgsov bozon kojeg je Peter Higgs predvidio u svojoj teoriji prije čak 52 godine. Hoćemo li i danas biti toliko neodgovorni prema sebi i budućim generacijama, odmahivati rukom na klimatske modele zbog nepouzdanosti predviđanja i propustiti priliku da na vrijeme pripremimo naš još uvijek zeleni poluotok na klimatske izazove koji su pred nama?

D. R., Zelena Istra