Rockwool

"Broj zaposlenih (pravne osobe) u razdoblju 2002.-2005. u industriji ostaje isti, u turizmu opada za 10 posto, a u poljoprivredi drastično stagnira", rekao je jučer na konferenciji za novinare u Pazinu saborski zastupnik Damir Kajin. Bio je to možda i odgovor onima koji na primjeru izgradnje tvornice kamene vune Rockwool protestiraju protiv ponovne industrijalizacije poluotoka i zalažu se za ekopoljoprivredu i ekoturizam, naravno bez apartmanizacije i betonizacije obale. Međutim, takvu idiličnu sliku poluotoka čija je osnovna razvojna premisa održivi razvoj županije koja nosi trećinu hrvatskog turističkog prometa i pretendira na cjelogodišnju turističku aktivnost neumitno narušavaju brojke. One kazuju da u stvaranju ukupnog prihoda nakon industrije koja čini više od trećine trgovina nosi 29 posto, hoteli i restorani tek 10 posto, građevinarstvo i poslovanje nekretninama 8,3 posto, poslovne usluge 6,4 posto, a poljoprivreda tek dva posto. Istra ima blizu 90.000 zaposlenih od čega u industriji 14.332, gotovo isto kao i 2002. godine, u turizmu 5319 ili 550 manje nego 2002. godine. Takvi trendovi, što se turizma tiče, sigurno će se nastaviti ako se bude osporavala svaka investicija u turizmu (što se sada događa primjerice s Brijuni Rivierom od pojedinih udruga ili javno eksponiranih pojedinaca).

Socijalna košarica

Istra je 1990.-´95. godine izgubila dvadesetak tisuća radnih mjesta, trećina radnika tada propalih velikih industrijskih sustava otišla je na rad u Italiju, trećina je umirovljena, a trećina je ušla u privatno poslovanje. "Kako industrija na sebe veže više zaposlenih nego ijedna druga grana, a u Istarskoj županiji ostvaruje i najveći devizni priljev triput veći od turizma. Ako se ne postigne konsenzus o izgradnji novih industrijskih objekata, loše nam se piše", poručio je biračkoj bazi Damir Kajin, naglasivši odmah da se ne zalaže ni u kom slučaju za prljavu i opasnu industriju, već onu koja će uspješno kooperirati s okruženjem, ambijentom i drugim gospodarskim djelatnostima. Inače, istarsko gospodarstvo na drugom je mjestu u Hrvatskoj iza zagrebačkog, međutim to ne znači da se ovdje bolje živi. Poznato je da je socijalna košarica u Puli najskuplja u zemlji, da su osobna primanja u Istri ispod republičkog prosjeka, ali se do posla u ovoj županiji lakše dolazi nego u drugima. Da bi na kraju potkrijepio svoju početnu tezu kako razvoj Istre jednostavno nije zamisliv bez industrije, Damir Kajin povukao je zanimljivu paralelu tvrdnjom: "Buzet, koji je svojevremeno nosio atribut nerazvijenog područja i nema mora ni turizma, sada je na drugom mjestu po BDP među istarskim gradovima, odmah iza Rovinja, a za koju godinu među vodećima naći će se i industrijski Labin!"

Agneza Urošević, Poslovni.hr