NEWS

GRAĐANI TRAŽE ZABRANU RADA KAMENOLOMA NA MANJE OD 500 METARA OD KUĆA, A IZ ŽUPANIJE ODGOVARAJU:

23.02.2008. 00:00; ; Početna / Lifestyle / Ekologija / GRAĐANI TRAŽE ZABRANU RADA KAMENOLOMA NA MANJE OD 500 METARA OD KUĆA, A IZ ŽUPANIJE ODGOVARAJU:
620GO250869.jpg

Šest predstavnika mještana koji žive u susjedstvu kamenoloma Vilanija, Šumber, Vranja, Žminj i Lakovići, okupljena u Inicijativu građana za reguliranje pitanja rada postojećih i otvaranja novih kamenoloma u Istri, zajedno s predsjednicom Zelene Istre Dušicom Radojčić prekjučer su se sastali s pročelnikom Odjela za održivi razvoj Istarske županije Josipom Zidarićem kojem su predali zahtjev za zabranom rada za postojeće kamenolome na udaljenosti manjoj od 500 metara od naselja te najmanje jednog kilometra za nove kamenolome.
Također su predali zahtjev za izradom studije o negativnim učincima eksploatacije mineralnih sirovina na udaljenosti od 2.000 metara od naselja, a traže i sankcioniranje nezakonitosti u radu postojećih kamenoloma te izradu strateške procjene utjecaja na okoliš eksploatacije mineralnih sirovina u Istri.
Kao što smo već pisali, građani koji žive u blizini kamenoloma strahuju da će Županija podleći pritiscima vlasnika kamenoloma okupljenih u Strukovnoj grupi industrije nemetala i građevnog materijala pri Županijskoj gospodarskoj komori Pula. Oni traže da se sigurnosna zona sa sadašnjih 500 metara udaljenosti smanji na manje od 200 metara od kuća, a na toj bi se udaljenosti dozvolilo i miniranje.

Studija istražila koristi, ali ne i štete

Vlasnici kamenoloma svoje zahtjeve temelje na nedavno dovršenoj studiji potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Istre, a u kojoj se daje zeleno svjetlo širenju zone kamenoloma prema kućama. Budući da je Županija studiju od zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta naručila upravo kao pomoć za izradu prostornog plana, građani s pravom strahuju da bi moglo doći do promjene prostornog plana.
– Studija je istražila samo koristi rudarenja, ali ne i štete, pa stoga od Istarske županije tražimo isti odnos prema stanovništvu kao i prema vlasnicima kamenoloma. Štetu trpi stanovništvo koje živi i na većim udaljenostima, pa tražimo da se izradi studija utjecaja kamenoloma na udaljenosti od barem dva kilometra i da se procijeni šteta za stočarstvo, poljoprivredu, agroturizam i okoliš općenito, kazala je Radojčić.
Građani se žale na konstantnu buku i nesnosnu prašinu, vele da im od miniranja u kamenolomima stradavaju kuće koje moraju popravljati na vlastiti trošak, da im seoske putove uništavaju teški kamioni koji prevoze kamenje, a zbog onečišćenog zraka primjećuju porast alergija i astme, ne mogu koristiti vodu iz šterne, otvarati prozore, pa čak ni obavljati najobičnije kućanske poslove kao što je sušenje rublja.

Neka građani iznesu svoje zahtjeve

– Sigurno je da postoje ljudi koji su zaposleni i žive od kamenoloma, ali ne smiju ostali mještani snositi negativne posljedice ove djelatnosti, ne mogu jedni zarađivati na štetu drugih. Iza zavaravajućeg naslova studije stoji, zapravo, zagovaranje rudarenja kao profitabilne djelatnosti zanemarujući njene negativne učinke, dodala je Radojčić.
Pročelnik je već ranije izjavio da ne vjeruje da će doći do promjene prostornog plana, te je ponovio svoj stav.
– Već je jednom, 2004. godine, Županijska skupština odbila zahtjev za izmjenom odredbe o zaštitnoj udaljenosti kamenoloma od 500 metara od naselja i vjerujem da će se takvo stajalište i zadržati. Bitno je reći da je Županija svojim prostornim planom utvrdila minimalnu udaljenost od 500 metara te da bi općine i gradovi svojim planovima mogli definirati i veću zaštitnu udaljenost, ali to ne čine. Građani su se požalili na mnoge stvari koje nisu u nadležnosti Županije, već upravo općina i gradova kao i drugih institucija, kazao je Zidarić te pozvao Inicijativu građana da svoje zahtjeve i mjere predlože u svrhu izmjena prostornog plana Županije, što će oni i učiniti.

Maša Jerun, Glas Istre

Cesete kamenoloma protiv ruralnog turizma 

Inicijativa građana će uskoro predstaviti tzv. »ceste kamenoloma Istre«. Na taj će događaj pozvati župana Ivana Jakovčića kako bi se, vele, sam uvjerio da te ceste ne mogu postojati uz vinske ceste, maslinike i biciklističke staze.
– Županija je isticala da ruralni turizam treba postati generator razvoja unutrašnjosti Istre, a sada ljudima koji su pokrenuli tu djelatnost i podignuli kredite nitko ne priznaje štete od kamenoloma, istaknula je Radojčić.
Također su od Županije zatražili sazivanje sastanka gradonačelnika općina i gradova na čijim se područjima nalaze kamenolomi, predstavnika nadležnih tijela državne uprave, inspekcije i policije kako bi zajedno s građanima počeli rješavati ove probleme.

Niti jedan kamenolom nije saniran

U Istri postoji 71 odobreno aktivno eksploatacijsko polje, od toga je 60 kamenoloma tehničko-građevnog kamena, koji zbog korištenja miniranja najviše smetaju građanima i devastiraju okoliš. Ukupna površina kamenoloma iznosi oko 2.300 hektara, što je za 200 hektara više no što dozvoljava sadašnji prostorni plan. Osim navedenih eksploatacijskih polja, u Istarskoj županiji odobreno je i dodatnih 19 istražnih polja.
– Rudarska koncesija izdana je samo za 46 eksploatacijskih polja od ukupno 71 odobrenog. Nevjerojatno je da gotovo polovica kamenoloma nema dozvolu. Nije poznat ni broj nelegalnih i zatvorenih ili iscrpljenih kamenoloma, a pretpostavlja se da ih je između 100 i 200. Niti jedan od tih kamenolom nije saniran, veli Dušica Radojčić.

Nelegalna zarada kamenoloma 6,6 milijuna kuna, a dobit Županije upola manja

U 2007. godini rudarski inspektor je pokrenuo zahtjev za oduzimanjem 6.659.481 kune ostvarene nelegalnom eksploatacijom mineralnih sirovina u Istri. Iz Državnog inspektorata u Zagrebu vele da ne mogu otkriti imena tvrtki koje su ostvarile ovu nelegalnu dobit te da te informacije potražimo na sudu.
Istovremeno, u ime rente Županija je zaradila svega 3,28 milijuna kuna, što je dakle upola manje od (samo) nelegalne zarade kamenoloma.

Sigurno miniranje moguće i na manjim udaljenostima

Vlasnici kamenoloma koji godinama traže promjenu prostornog plana tvrde da eksploatacija minerala nadomak kuća nije štetna i da miniranja ne oštećuju okolne objekte te da bez mineralnih sirovina nema ni novih stanova, zgrada, škola, vrtića, hotela, cesta i ostalih građevina. Pozivaju se na studiju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta iz Zagreba koji je analizom 130 podataka s 19 lokacija došao do zaključka da je postojećom tehnologijom moguće sigurno miniranje na udaljenostima manjim od 200 metara.
– Izjava da bez mineralnih sirovina nema novih stanova, zgrada, škola, vrtića, hotela, cesta i prometnica vjerojatno se odnosi i na objekte u Italiji, budući da je u 2006. od ukupno otkopanih 7.682.100 tona svih mineralnih sirovina 40 posto izvoženo i to najviše u Italiju, ističe se u priopćenju Inicijative građana.

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email