NEWS
VALFRESCO 4 S
SPORTduo – s2

Gdje su nestali turisti koji troše?

37295090_1897737166913035_7340831744385351680_o
25.07.2018. 12:20; ; Početna / Gospodarstvo / Gdje su nestali turisti koji troše?

Andrea Lončarić, Glas Istre  Kolovoz je pred vratima, sezona je u punom zamahu, no ako bacimo pogled na, primjerice, booking.com, primjećujemo da se u većini hotela može naći prazna soba, a o apartmanima da ne govorimo. Istovremeno se posvuda mogu pročitati vijesti da svake godine turističke brojke rastu.

Statističke brojke noćenja rastu, dakle, čemu onda traganje za gostima koji bi popunili prazne sobe, između ostalog i putem Facebooka. Sve je više onih koji upravo putem društvenih mreža oglašavaju apartmane u periodu kad su prazni kako bi u zadnji čas ubacili nekoga, okrivljujući pritom Rusiju koja im je “otela” goste zbog nogometnog prvenstva. Privatni iznajmljivači snižavaju cijene svojih apartmana kako bi popunili mjesta te nude dodatne popuste. Neki su imali i sreće pa su popunjeni do sredine rujna, a oni najsretniji i dulje. Kad na kraju zbroje dobiveno i uloženo, praktički im ostane nešto sitno, a ako je apartman ili kuća za odmor pod kreditom, vjerojatno im ostane – za kredit.

Rijetki iznajmljivači govore o šteti koju im turisti nanesu. Nemalo puta se dogodi da razbiju, pa čak i unište apartmane, a tu je štetu potrebno u kratkom roku sanirati, ili se pak iznajmljivači odluče za renoviranje kako bi iduće sezone gosti došli u novo. Ne mogu znati tko im dolazi, stoga klijentelu ne mogu birati. Ono što mogu je zatražiti polog i pritom se osigurati u slučaju nastanka štete.

Zanimljiva je činjenica da kada iznajmljivače upitate o zaradi, svi pričaju kao da vrte milijune, pa mnogi skrivaju realnu sliku, uljepšavajući je. Najbolje prolaze oni koji su nekretnine naslijedili, stoga im je prvotni ulog bio znatno niži od onih koji su kupovali nekretnine ili pak gradili. Nadalje, priča se o porastu noćenja, a koliko gostiju od tih koji noće zapravo troše? Nekad su obitelji u restoranima puštale znatno veće količine novca, jeli su obilnije i hrana se sastojala od više sljedova jela. Današnji turisti, ako i dođu u restoran, najčešće podijele pizzu, uz hranu piju vodu, a dogodi se da Talijani podijele espresso. Također, nimalo ne čudi kad turiste koji su smješteni u privatnom smještaju vidimo kako donose svoju hranu ili kupuju na akcijama u supermarketima. Alkohol se kupuje na kioscima i pije u apartmanima. A gosti koji su smješteni u hotelima, nakon doručka spravljaju sendviče za plažu, pa iste potajice iznose iz restorana. Događalo se da čak pune sokove u plastične boce i to u hotelima s čak 3 ili 4 zvjezdice, unatoč tome što su ih konobari upozorili da to ne smiju raditi, a na buffet stolovima upravo radi takvih gostiju mogu se pronaći natpisi sa zabranom iznošenja hrane iz restorana.

Osim toga, ima i onih koji na hranu i piće traže popust, jer, kako kažu, ovdje im je preskupo. Pritom ti isti turisti zaboravljaju da su kod njih cijene iste ili pak veće od naših. Paradoksalno je i da su im porezi znatno niži od naših, pa oni nisu poput naših ugostitelja podigli cijene zbog rasta PDV-a. Dakle, njihova zarada je veća, unatoč našim “visokim” cijenama.

Sve u svemu, uz predivne plaže, more, Arenu koja je vječna atrakcija i kojom se reklamiramo, turizam bi mogao i bolje. Prava sezona traje kratko, svega par mjeseci. Iznajmljivača ima previše, a ponudu bi trebalo nadopuniti novim sadržajima kojima bi privukli turiste veće platežne moći i različitih dobnih skupina, pa da oni doista imaju i gdje potrošiti.

Andrea Lončarić, Glas Istre

Print Friendly, PDF & Email