Podsjetimo, Hrvatska je u razdoblju od 1996. do 2000. godine bila korisnicom programa Obnova, a od 2001. do 2004. godine korisnicom programa CARDS. Oba programa namijenjena su trećim zemljama, odnosno onima koje nemaju status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.

Stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje 18. lipnja 2004. godine i objavljivanjem Pretpristupne strategije, Hrvatskoj se otvaraju tri pretpristupna programa; Phare, ISPA i SAPARD u ukupnom iznosu od 252 milijuna eura za razdoblje od 2005. do 2006. godine te IPA (Instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju), dostupna za korištenje od 2007. godine.

Po saznanju da bi Hrvatska vrlo lako mogla prokockati više milijuna eura vrijednu priliku koju joj je dala Europa, ministar Ivan Šuker kazao je da je točno da je Europska komisija "tražila određena poboljšanja u sustavu", no da Hrvatska nije izgubila sredstva iz programa PHARE 2006 i IPA. Sanader je u stvar prokomentirao onako kako obično komentira kad netko uglavnom s pokrićem kritizira Hrvatsku ili ne daj bože Vladu – "tražit će on objašnjenje iz Bruxellesa".

Europska komisija potvrdila je da je sredinom siječnja Hrvatskoj privremeno zamrznula projekte iz programa PHARE 2006. i da je smanjila za pet milijuna eura sredstva predviđena u programu IPA (što se navodi i u izvješću).

Što EK zamjera Hrvatskoj?

Između ostalog, nedovoljno razvijen sustav kontrole u Središnjoj jedinici za financiranje i ugovaranje Ministarstva financija (SJFU), velike vremenske zaostatke u ugovaranju (Komisija je, naime, zaključila da Hrvati sve rade u posljednji trenutak, pa je tako velika većina ugovora zaključena netom prije isteka krajnjih rokova), nedostatnu obuku djelatnika SJFU-a i tako dalje.

Kako bi suspenzija bila ukinuta, Hrvatska je imala za ispuniti nekoliko mjera koje joj je EK nametnula. Neke od njih trebale su biti ispunjene do kraja veljače, neke do kraja ožujka.

Jedan od uvjeta bio je da se sva prava i obveze u vezi upravljanja financijskim sredstvima EU, čiji je nositelj bila Uprava za financiranje programa i projekata pomoći Europske unije (Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje) pri hrvatskom Ministarstvu financija, prenesu na Središnju Agenciju za financiranje i ugovaranje Europske unije (SAFU). To je, prema izvješću, trebalo biti učinjeno do veljače. Kako nam kažu u Ministarstvu financija, od 1. veljače ove godine ta je tranzicija napravljena potpisom tripartitnog Sporazuma o prijenosu ovlasti između Ministarstva financija, Europske komisije i SAFU.

Osim ovog, malo nam drugih birokratskih odgovora dobivenih iz Ministarstva financija ulijeva povjerenje da se Hrvatska ozbiljno prihvatila ispunjenja mjerila koje joj je Europska komisija nametnula.

Jedno od mjerila bilo je i da se broj ljudi u SJFU (od 1. veljače SAFU) poveća na 53 do veljače 2008., dakle do kraja siječnja. Iz Ministarstva financija kažu kako je SAFU objavila natječaj 21. siječnja 2008. za 32 nova djelatnika te da je trenutno u tijeku selekcijski postupak koji će završiti do kraja veljače, iako je rok bio kraj siječnja. Opravdavaju se velikim brojem životopisa koje su zaprimili. EK je povećanje broja ljudi u SAFU tražila, kako stoji u izvješću, "kako bi se mogle obaviti stopostotne kontrole sve dokumentacije".

Sličan problem s educiranim uposlenicima, kako kvalitetom tako i kvantitetom, imao je i program ISPA, za kojega je Komisija inače zaključila da "je stopa ugovaranja projekata u okviru tog programa izuzetno niska i iznosi svega 0,49 posto". "Nije ni čudo što smo krajem godine dobili blokadu sredstava iz pretpristupnih fondova", kazala je prošlog tjedna u Saboru SDP-ova Dragica Zgrebec, spomenuvši kao primjer fond ISPA, gdje je utvrđeno da sustav upravljanja i kontrole nije bio dovoljno učinkovit, te da nema dovoljno zaposlenika sa dovoljno znanja i iskustva.

Phare: "Ugovori nisu suspendirani"

Idemo dalje. Europska komisija potvrdila je da je sredinom siječnja Hrvatskoj privremeno zamrznula projekte iz programa Phare 2006. Što je na to kazalo Ministarstvo financija? Napomenuli su kako rok za ugovaranje za navedeni program ističe 30. studenog 2008., te da ugovori nisu suspendirani. Što na to kaže izvješće Europske komisije od prosinca 2007.? "Niti jedan ugovor za program Phare ne može biti potpisan i pušten u provedbu, odnosno do ispunjavanja zadanih uvjeta obustavljeno je korištenje financijskih sredstava u iznosu od 130 milijuna eura".

U Ministarstvu financija ponovno smo zatražili odgovor vezano za program Phare i potpisivanje ugovora. Dobivamo odgovor jednak onom koje je ministarstvo u priopćenju od siječnja poslalo medijima: "Što se tiče programa Phare 2006, rok za ugovaranje projekata iz navedenog programa ističe 30. studenog 2008.".

Kao jedna od mjera u izvješću EK navedena je ona da svi nalazi revizora Europske komisije iz proljeća 2007. o radu decentraliziranog sustava provedbe moraju biti ispoštovani do ožujka 2008. godine. Što na to krajem veljače kažu iz Ministarstva financija? Uglavnom ništa. "Prema mjerilima Europske komisije dužnosnici uključeni u decentralizirani sustav provedbe programa i projekata EU, trebaju poduzeti odlučne korake u provođenju glavnih nalaza revizora, što se kontinuirano i provodi", odgovor je koji smo dobili iz ministarstva.

Zbog neinformiranosti gubimo milijune

Europska komisija zatražila je i ispravak propusta u radu agencije SAPARD kojoj je, prema izvješću, prijetilo oduzimanje mogućnosti upravljanja tim programom, odnosno sredstvima u iznosu od 3.236,442 kuna. Toj je agenciji komisija dala popravni rok u trajanju od dva mjeseca, a koji je istekao u siječnju ove godine. Za taj je program odgovorno Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Srećko Selanac iz Ministarstva poljoprivrede nije zabrinut zbog toga. Kaže kako je packa Komisije, s obzirom na to da se radilo o prvoj reviziji i još uvijek nedovoljno uhodanoj agenciji, bila i očekivana.

"Mi smo krajem studenog prošle godine imali reviziju Europske komisije koja je ustanovila određene propuste u radu SAPARD agencije i dobili smo određene smjernice kako ih nadomjestiti. Nakon toga smo imali sastanak s Komisijom i iznijeli joj naš plan, što je ona i prihvatila. U siječnju je ponovno bila njihova revizija i potvrđeno je da su propusti nadomješteni tj. da je napravljen pomak u kvaliteti rada agencije", kaže Selanac.

U izvješću Europske komisije vezano za program SAPARD stajalo je i kako je ta agencija dosad izvršila ukupno tri plaćanja, od kojih je za jedno provedena unutarnja revizija u kojoj je uočen propust kontrolora na terenu koji, kako se navodi, nisu uočili da je korisnik potpore, tvrtka Voće Royal d.o.o., nabavila dio rabljene opreme.

Osim u nesposobnosti i neozbiljnosti vlasti, kao i prostoru da se sitne duše pokušaju okoristiti sredstvima dodijeljenima od gospođe Europe, dio problema zašto gubimo i kada nam netko daje, može ležati i u neznanju/neinformiranosti. Naime, kada smo kontaktirali Tatjanu Klarić Jurković, vlasnicu i direktoricu tvrtke Voće Royal d.o.o., koju je pokrenula 2002. godine, ona, blago rečeno, nije imala pojma o čemu se radi. Isto tako, upitana o uvjetima koje donosi ugovor prema kojemu je njezina tvrtka postala korisnica SAPARD programa, ne djeluje pretjerano sigurno u poznavanje istih.

"Hvala Bogu jesmo korisnici SAPARD programa i vrlo smo ponosni na to", započela je razgovor, a ton glasa promijenila je nakon što smo ju upitali zna li da se njezina tvrtka spominje u izvješću Europske komisije u smislu "uočenih nepravilnosti". Njoj je to, kako je kazala, bio prvi glas i nitko ju o tome nije obavijestio.

Selanac nam, s druge strane, potvrđuje kako se nabavljanje korištene robe sredstvima iz SAPARD-a smatra nepravilnošću i kaže kako je Klarić Jurković o svemu "na neki način" bila obaviještena. "S njom je na neki način obavljen razgovor i kod nje smo došli u naknadne inspekcije. Ustanovili smo određene sumnje pa smo čak i sudskog vještaka angažirali, rezultati svih tih nalaza obrade su još uvijek u završnoj fazi, pa ne bih preuranjeno htio o tome", kaže Selanac.

Vozimo se sto na sat

U zaključku izvješća Europske komisije od prosinca prošle godine stajalo je kako se Hrvatska nalazi pred visokim rizikom ukidanja akreditacije za decentralizirano upravljanje sredstvima Europske komisije te da je stoga "izuzetno bitno što žurnije i učinkovitije otkloniti postojeće nedostatke".

U slučaju gubitka akreditacije Hrvatska neće biti u mogućnosti iskoristiti raspoložive fondove u iznosu od oko 140 milijuna eura godišnje što se odnosi i na buduće IPA fondove, stoji također u izvješću. Pritom se napominje kako bi to moglo imati "dalekosežne političke implikacije" i kako bi to moglo utjecati na pregovore o članstvu u EU.

Ukidanjem akreditacije Hrvatska bi ponovno trebala zatražiti akreditaciju, odnosno proći kroz višemjesečni proces pripreme za njezino vraćanje.

"Očekivao sam da će u mišljenju Vlade biti bar jedna pokajnička rečenica, ili najava da će netko odgovarati, ali ništa", kazao je HNS-ov Dragutin Lesar kada se prošli tjedan u Saboru govorilo o reviziji učinkovitosti korištenja europskih fondova. Mi nismo.

Sanader je početkom ove godine obećao kako će Hrvatska od EK zatražiti dodatna obrazloženja kritika da njezina administracija nije sposobna prihvatiti novac iz pretpristupnih fondova. Opravdao se tada kako je "moguće da je došlo do malog zastoja i zapinjanja projekata" zato što je Hrvatska tijekom parlamentarnih izbora imala samo tehničku vladu.

Koristila je Hrvatska ta sredstva dragi Ivo, i to većim dijelom, i prije parlamentarnih izbora. "Nakon formiranja nove Vlade, krećemo u taj posao u petoj brzini. Želimo iz europskih fondova preuzeti što je moguće više novca", rekao je Sanader. Živi bili pa vidjeli. 

Branka Suvajac
Foto: Index