Od 18. prosinca 2018. do 10. veljače 2019: 18. triennale hrvatskog slikarstva Plavi salon naslovljen Realizmi privatnosti: subjektivno u objektivnom u novom hrvatskom slikarstvu, održava se u 61. godini postojanja te zadarske izložbe slikarstva nacionalnog karaktera, nakon što je zbog prostornih nemogućnosti, 2011. godine održana prijelazna nenumerirana izložba U susret Plavom salonu – Umjetnik kao idealni lažljivac.
Povod koji nas je priklonio ideji da 18. Plavi salon posvetimo novom hiperrealizmu/fotorealizmu njegova je privlačnost i omasovljenost posljednjih godina, jednako naglašena u svijetu i u nas. Dvadeset hrvatskih autora mlađe generacije zastupljeno je tako s devedesetak slikarskih radova u realističkoj tradiciji oslonjenoj na fotografsku i novomedijsku podlogu i svojevrstan su trend, gotovo main stream suvremene slikarske produkcije u Hrvatskoj.
Novina novog realizma (bolje realizama), s često ekscesno velikim platnima, u činjenici je da se njime bave mladi slikari koji poništavaju uvriježeno pravilo iz povijesti slikarstva po kojemu su realisti mahom majstori zrele dobi i velikog iskustva na ovladavanju platnom kao poprištem složenih ikonografskih i kompozicijskih elaboracija. Čini se da je upravo izum fotografije prije 180 godina izmijenio i slikarstvo, što pokazuju i primjeri s ove izložbe. Slike su to koje ne skrivaju svoje fotografsko porijeklo, ali je i činjenicom da se u ovom slikarstvu, kako navodi F. Menna „fotografija ne mistificira kao neka izuzetno realna prikazivačka tehnika, nego se hiperrealist okupira slikarskim prikazom jedne površine (fotografije) na drugoj površini (slike).“ Novina novog realizma nije toliko u novom načinu slikanja koji bi ga bitno razlikovao od hiperrealizma iz 70-ih godina prošloga stoljeća, nego u prevladavanju novih tema iz svijeta privatnosti. Prevladavaju narativi iz uskog kruga slikara i njegovih bližnjih, a raspon tema kreće se često u okvirima dnevnih beznačajnosti i osobnih rituala. Velika ilustrativna povijest realističkih tema od društvenog značaja, definitivno je ustupila mjesto monumentaliziranoj privatnosti.
Veliki format slike i uzvišeni realizam prošlosti koji je govorio o značaju i veličini povijesnog trenutka i pojedinca postao je okvirom za privatnu priču, često ironizirajuću i humorističnu. Neki su kritičari poistovjetili nove realizme s povratkom konzervativizmu, predmodernim vrijednostima i tradiciji, sumnjom u napredak i veliku preobražavajuću ulogu umjetnosti. No novi nas realisti uvjeravaju da i ono što nudi fotografija i ono što nudi stari slikarski mimezis, samo predstavlja jedan od stilova/medija kojima se oni priklanjaju, bez problema prelazeći granicu u oba pravca, ne razmišljajući u kategorijama moderno/anakrono, nudeći novu nadgradnju koja u sebi sadržava i jedno i drugo, njihovu sintezu.
Na izložbi sudjeluju sljedeći autori: Lovro Artuković, Sebastijan Dračić, Luka Dundur, Jadranka Fatur, Fedor Fischer, Martina Grlić, Mitar Matić, Ines Matijević, Duje Medić, Maja Pavin Radaljac, Pavle Pavlović, Valentina Supanz, Miran Šabić, Stjepan Šandrk, Robert Šimrak, Stipan Tadić, Eugen Varzić, Zlatan Vehabović, Matko Vekić, Ivana Vulić.
Izložba u organizaciji Galerije umjetnina NMZ, priređuje se u prostorima Galerije umjetnina, Kneževe palače i Gradske lože i traje od 18. prosinca 2018. do 10. veljače 2019. godine. Autor koncepcije: prof. dr. sc. Vinko Srhoj. Suradnice na projektu: dipl. pov. umj. Koraljka Alavanja, kustosica galerije umjetnina NMZ i doc. dr. sc. Karla Lebhaft. Otvorenje izložbe održat će se u prostoru Gradske lože 18. prosinca 2018. godine u 19 sati.
Izložba je ostvarena sredstvima Grada Zadra, Ministarstva kulture RH i Zadarske županije.
