Četiri stoljeća povijesti Funtane
Svećenik žurnalist" iz Moravske, biskup Juraj Dobrila, plemićka obitelj Borisi i brojni drugi koji su ostavili svoj pečat u Funtani ponovno žive u galeriji Zgor murve gdje je u petak otvorena izložba "Pogled u zavičaj" autora Roberta Buršića. Dugogodišnji novinar, urednik i stanovnik Funtane osmislio je i organizirao izložbu sakralne povijesti svog mjesta povodom 390. godišnjice osnutka crkve Svetog Bernarda i 400. godišnjice izgradnje Kaštela, prve tamošnje građevine.
"Pogled u zavičaj" širi vidike prema Funtani kakvu njezini gosti ne poznaju: kroz osamnaest plakata posjetitelj "putuje" od srednjeg vijeka kad je Funtana bila crkveni posjed s dva prelijepa izvora do suvremenog doba i današnjih župnika. "Ovo je mali dio, tek odškrinuti prozor u čitavu priču. Žitelji Funtane trebaju biti ponosni što imaju tako bogatu prošlost na tako malom prostoru", rekao je Buršić.
On povijest Funtane istražuje godinama, a s hrpom sakupljenog materijala predložio je izložbu Turističkoj zajednici Funtana koja je odlučila financirati ideju bez da je znala kako će to na kraju izgledati.
– Ovo može biti uzor mnogima koji se pitaju kako prezentirati povijest svojih mjesta. "Pogled u zavičaj" dobar je primjer, u grafičkom smislu i po kvaliteti sakupljenog materijala, jer jasno i vizualno čisto predstavlja funtanjansku sakralnu baštinu, rekao je Marino Baldini, povjesničar umjetnosti koji je otvorio izložbu, dodajući da je većina povijesti Istre sadržana upravo u sakralnim objektima.
Izložba je podijeljena u nekoliko dijelova. Najranija povijest, plemićka obitelj Borisi, osnivači Funtane, koji su današnji teritorij mjesta dobili od porečke biskupije krajem 16. stoljeća kao feudalni posjed uz uvjet da brinu o crkvenom životu, a njemu je posvećen velik dio i na ovoj izložbi.
Crkva svetog Bernarda i njezina renoviranja uz ostale male crkvice opisuju se na četiri plakata dok je više od trećine izložbe namijenjeno funtanjanskim župnicima i crkvenim obredima. Posebnu pažnju privukao je plakat s devet zanimljivih grbova obitelji Borisi. Njih je Buršić pronašao u zadnjem od trinaest svezaka koje je pretražio u Pokrajinskom muzeju u Kopru odakle dolazi i grafički urednik plakata, Marijan Markežić.
Na kraju, nekima je upalo u oko kako su se nasljednici Borisi u 19. stoljeću vjenčavali u dubokoj starosti, no riječ je o tiskarskoj greški. Doznajemo kako današnji potomci Borisija više ne nose to prezime jer je ono izumrlo, a većina živi na širem području Italije i nije povezana s mjestom svojih predaka. Izložba se može razgledati svakog dana od 18 do 22 sata, do 31. kolovoza, a kasnije će vjerojatno postati dio župne dvorane u Funtani.
(Marina DAMJAN; snimio Saša HALAMBEK, Glas Istre)