Na testu javnosti se upravo nalazi prijedlog Urbanističkog plana uređenja Stancije Vergotini, koju, premda položajem još uvijek nalikuje prigradskom naselju, planovi višeg reda već tretiraju kao porečko stambeno naselje. Plan za Stanciju Vergotini, koji bi nakon desetak godina najava mogao biti donijet u prvoj polovici iduće godine, obuhvaća 37 hektara teritorija omeđenog porečkom obilaznicom, naseljima Finida, Vranići i Gulići te Čimižinom.
Područje je predviđeno za 600 stanovnika, i specifično je po većem broju objekata koji su čak i u novije vrijeme građeni bez dozvola, dijelom i zato što, s iznimkom same stancije i južnog dijela, nije bilo pokriveno planovima nižeg reda.
Prijedlog UPU-a, koji je izložen pred 70-ak okupljenih u gradskoj vijećnici, predviđa dva ulaza u zonu s južne strane (kod Velproa) te jedan zapadni, s buduće glavne prometnice prema susjednom naselju Finida, gdje će biti i nova škola.
Ucrtana su dva parkirališta, dvije nove trafostanice te kolnopješački trg na dijelu koridora Parenzane, nekadašnje uskotračne pruge prema Trstu. Po riječima gradskog pročelnika za prostorno planiranje Damira Hrvatina, novi UPU će ukinuti raniju praksu neposrednog pristupanja parcelama s trase Parenzane (osim ako su dozvole ishođene ranije, po tada važećim planovima), ne bi li se koridor sačuvao. Ovdje je predviđen i manji sakralni objekt za potrebe naselja.
U neizgrađenom dijelu plan će dopustiti slobodnostojeće višeobiteljske kuće, s najviše pet stanova, uz uvjet da parcela ima najmanje tisuću kvadrata. U izgrađenim dijelovima se pravila za gradnju nastojalo, koliko god je bilo moguće, prilagoditi zatečenom stanju na terenu, i omogućiti graditeljima da ishode dozvole. Tako se ponegdje dopušta gradnja i na parcelama od 350 kvadrata. Maksimalna visina objekata je devet metara, ili dvije nadzemne etaže.
Nešto više prigovora bilo je na rotor, planiran na glavnoj prometnici koja će s juga ulaziti u naselje, jer je mnogima okrznulo parcele. Tražilo se i ukidanje predloženih novih prometnih rukavaca, a zadržavanje onih koje su građani sami formirali na terenu. Izrađivači su, naime, sukladno standardima za gradsko stambeno naselje, osmislili sustav sabirnih prometnica širine 12 metara, i prometnica u naselju, širokih najmanje osam metara, što pak iziskuje komadiće privatnog zemljišta. Po staloženom sudu jednog građanina, sabirne prometnice će "služiti samo motorima bez auspuha i registarskih pločica", a čulo se i drugih prigovora na prekobrojne ceste i putove koje će naselju dodijeliti novi UPU.
– Još mi fali put ispod parcele, pa da budem sav u putu, komentirao je jedan građanin, dok je drugi prigovorio iznenadnom i neobjašnjivom krivudanju ceste, premda je trasa u prvom dijelu pravocrtna.
U gotovo komičnoj atmosferi građani su prihvaćali i priznavali činjenicu da će ih legalizacija bespravne gradnje sada stajati prilično živaca i manevriranja. Neki su gradili preblizu prometnica, drugi tik uz susjedovu parcelu, pa sada, tražeći sitnije izmjene plana, pripremaju teren za ishođenje dozvola. Neki su građenje bez dozvola pravdali "igrom životnih sudbina", bilo je pitanja o legalizaciji garaža i pomoćnih objekata, no rasprava je tekla u mirnom i konstruktivnom ozračju, iako nisu svi bili zadovoljni predloženim rješenjima. Pojedinci su bocnuli i gradsku upravu, zbog otezanja s donošenjem dokumenta.
– Nakon tolikog čekanja, dočekali smo zelenu površinu na parceli od preko pet tisuća kvadrata, konstatirao je jedan građanin. I drugima je zemljište presječeno planiranim prometnicama, ili proglašeno zelenom površinom, no tek je mali dio prisutnih izričito tražio da se umjesto zelenila, na njihovoj parceli planira stambena izgradnja. Nije bilo ni prijedloga da se cesta pomakne na susjedovu parcelu, što je zabilježeno u raspravama za planove nekih drugih porečkih naselja.
Bude li, nakon obrade svih primjedbi i prijedloga, plan bitnije drukčiji od prekjučer predstavljene verzije, ponovit će se javna rasprava. Prijedloge i primjedbe se podnosi do 22. prosinca.

Martina DODIĆ, Glas Istre