PULA – Nakon što je Vlada predložila novi zakon po kojem će građani izravno birati gradonačelnike, načelnike i župane, a po kojem bi se trebalo glasati na sljedećim lokalnim izborima 2009. godine, jučer su se čelnici najvažnijih stranaka koje djeluju u Istri uglavnom pozitivno osvrnuli na te novosti. Iako će, po tom prijedlogu, Vlada moći razriješiti (grado)načelnike i župane i na zahtjev predstavničkih tijela, što će ponegdje uroditi situacijom da, primjerice, (grado)načelnik ili župan ne bude i član vladajuće stranke u toj sredini pa vijećnici mogu tražiti njegovu smjenu i bez za to opravdanih razloga, naši se sugovornici mahom slažu da izbori trebaju biti neposredni.

Glavni tajnik IDS-a Emil Soldatić vjeruje da većina građana želi neposredne izbore, ali i upozorava da to »neće izliječiti sve boljke lokalne i regionalne samouprave, premda će to biti korak naprijed, a smanjit će se i mućke«.

– Nekoliko je stvari bitno. Prvo, malo je licemjerno od stranaka da se zalažu za neposredne izbore u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, a istovremeno ne i za izravno biranje zastupnika u Sabor, što bi bar donekle izliječilo političku klimu u Hrvatskoj. Drugo, predloženi zakon ima neke nelogičnosti i njime se neće sve riješiti. Treba dodatno riješiti zakon o lokalnoj samoupravi, naročito u institucionalnom dijelu. Trebalo bi mnogo toga promijeniti, pa čak i zabraniti kandidiranje pojedinim grupacijama poput državnih dužnosnika, zaposlenika u upravi, u sudstvo i slično. Treće, treba precizno urediti odnos vijeća i gradonačelnika, odnosno definirati koje su izvršne obveze gradonačelnika, a koje vijeća. U slučaju da gradonačelnik ne provodi odluke vijeća, arbitar ne bi smjela biti Vlada, već netko nepristran, poput suda, kaže Soldatić.

Delbianco: Zakon je trebalo donijeti prije zadnjih lokalnih izbora Marino Roce, predsjednik istarskog HDZ-a, slaže se sa stavom središnjice stranke, tvrdeći da je HDZ-ov cilj da se istakne pojedinca koji može zastupati narod.

– Budući da smo još premladi u demokratskim procesima, postoji bojazan da pojedinac bude izabran za gradonačelnika a da njegova stranka ne dobije većinu u predstavničkom tijelu pa da dođe do blokade sustava. To se u razvijenim demokracijama ne događa, jer ako iza pojedinca ne stoji jaka stranačka organizacija on ne može puno napraviti. No, kroz neko vrijeme ćemo i mi doći u tu pravu demokraciju, veli Roce.

Šef IDF-a i bivši pulski gradonačelnik Luciano Delbianco, čija je županijska lista na lanjskim lokalnim izborima polučila znatno bolje rezultate nego gradska koju je također on predvodio, tvrdi da IDF takve zakonske novosti podržava od samog početka.

– No, ovaj zakon trebalo je donijeti prije zadnjih lokalnih izbora. Najprije je trebalo donijeti zakon o neposrednom izboru zastupnika u Sabor, a potom ovaj, te urediti još i popratne zakone koji će regulirati razne odnose. Interes za lokalne izbore bitno je opao, ne samo u Istri nego u cijeloj Hrvatskoj, pa možda ovaj zakon to promijeni nabolje, jer bi građanima mogao vratiti vjeru da svojim glasom ipak mogu utjecati na zbivanja. Interesantno je kako su velike stranke prihvatile ovaj zakon tri godine unaprijed, a donedavno nikome nije odgovaralo da se donese. Čini mi se da Hrvatsku na zakonske izmjene pomalo tjera i EU, priča Delbianco, koji ne vjeruje da će biti puno slučajeva gdje će gradonačelnikom ili županom postati osoba koja nema većinsku podršku u vijeću ili skupštini. Po njemu, to nije razlog da se zaustavi ovaj zakon. Hrelja: Izmjene zakona koriste se u predizborne svrhe

Dino Kozlevac, predsjednik istarskog SDP-a, veli da su neposredni izbori, kao jedan od modela što demokratskijeg imenovanja dužnosnika, uobičajeni u EU-u, pa ih i SDP podržava.

– S obzirom na to da je taj prijedlog najavljen za 2009. godinu i da je to novost, treba ga donijeti uz određeni senzibilitet i konsenzusom što šireg spektra stranaka. No, trebaju biti razrađeni i mehanizmi izbora, odnosno biti predviđene sve situacije koje se mogu dogoditi ako dužnosnici ne obavljaju svoju dužnost u skladu sa zakonom. Novi zakon će podrazumijevati veću odgovornost, ali i veća prava dužnosnika. Vjerojatno ćemo četiri godine od uspostave tog modela biti pametniji i vidjeti njegove posljedice po demokratizaciju. U svakom slučaju, ovaj zakon trebao bi zaustaviti trgovinu mandatima, kaže Kozlevac.

Po riječima čelnika istarskog HSU-a Silvana Hrelje, ta će stranka sigurno podržati izmjene u izbornom zakonodavstvu, i to »ne samo zbog očekivanja građana da se izbori personaliziraju, nego i zbog želje da se odgovornost utvrđuje imenom i prezimenom«.

– Međutim, ne možemo prihvatiti da se izmjene zakona koriste u predizborne svrhe, što ima i tu dimenziju, budući da se bliže izvanredni izbori u četiri sredine u Hrvatskoj. Tom prijedlogu nedostaje i dimenzija točnog razgraničenja ovlasti vijeća i (grado)načelnika, odnosno župana i skupštine. Ima tu i puno nedorečenosti – ima li predizbornih koalicija ili nema, može li više stranaka predložiti jednog kandidata, može li kandidat za gradonačelnika biti istovremeno i nositelj liste za gradsko vijeće, a tu je i pitanje transparentnosti financiranja kampanja, pa javnog objavljivanja imovinskih kartica… To se ne rješava samo jednim zakonom, ali u svakom slučaju mi smo i za individualizaciju u vođenju gradova, općina i županija, tvrdi Hrelja.

Boris Vareško, prvi čovjek istarskog HNS-a, ističe da je prvi prijedlog takvog zakona dao upravo HNS.

– Istarski HNS daje punu podršku neposrednom izboru, jer se jedino tako mogu na kvalitetan način izabrati oni ljudi koji će ponuditi najbolja rješenja za lokalnu samoupravu, s time da će morati potpuno preuzeti odgovornost za ponuđene programe. Ima nekakvih nejasnoća, ali treba naći modalitet za promjenu u slučaju lošeg odabira čelnika u lokalnoj samoupravi. No, to će ipak biti puno rjeđe, smatra Vareško.

Piše Dražen DOBRILA

Loredana Štok:

Građani moraju pritisnuti vladajuće da donesu taj zakon Nositeljica nezavisne gradske liste u pulskom Vijeću Loredana Štok pozdravlja neposredne izbore i veli da ih je trebalo uvesti puno prije. No, i skeptična je u vezi s funkcioniranjem tog sustava kod nas. – Stranke su kod nas potpuno nedemokratske tvorevine i prilagođavaju zakone sebi, pa tako i za njih najvažniji izborni zakon. Svaka stranka na vlasti ima razloga bojati se nezavisnih pojedinaca koje građani prepoznaju, a takvih pojedinaca u strankama ja i ne vidim previše, osim stranačkih lidera koji ionako sve podređuju sebi. Treba vidjeti i sve prateće zakone, odnosno kako će svi odnosi biti regulirani. No, niti jedna vlast dosad nije zagrizla taj kolač. Ni koalicijska vlast taj problem nije pomakla ni za milimetar, a sada ni HDZ nije ništa napravio. I uoči prošlih lokalnih izbora govorilo se o zakonu o neposrednim izborima pa se to odmah zaboravilo. Zato mislim da su to samo obećanja i predizborni trikovi. Građani moraju svojim pritiscima i dizanjem glasa primorati vladajuće da taj zakon i donesu, poručuje Štok.

Plinio Cuccurin:

Lakše je birati konkretnu osobu s konkretnim projektom Plinio Cuccurin, čija je nezavisna lista u Općini Bale pobijedila najprije na izvanrednim izborima 2004., a potom i na redovnima godinu kasnije, također podržava neposredne izbore. Veli da mu je cilj bio ujediniti sve ljude koji su imali volje, snage i mogućnosti da pokrenu projekt obnove i revitalizacije Bala te da je zato i otpočeo novi koncept razvoja, u kojem građani imaju presudnu ulogu.

– Takav koncept razvoja i mobiliziranja građana za zajedničke razvojne ciljeve i prioritete moguće je primijeniti i šire. Pokretanje projekata i postavljanje razvojnih ciljeva isključivo radi povećanja blagostanja građana trebao bi biti smisao djelovanja svih koji sudjeluju u političkom nadmetanju. Stoga je i logično da podržavam koncept zakona po kojem se građani neposredno opredjeljuju i odlučuju za osobe koje su prepoznate kao tvorci i nositelji projekata. Kao i u svakoj životnoj situaciji, lakše se za nešto odlučiti ako iza toga stoji konkretna osoba s konkretnim projektom, i s rezultatima u prijašnjem radu, veli Cuccurin. To, po njemu, u prvi plan donosi pitanje osobne odgovornosti i vjerodostojnosti, jer se »osobe koje se kandidiraju za ta mjesta ne mogu više skrivati iza stranke te za eventualne neuspjehe nalaziti izgovor u stranačkoj politici, a, s druge strane, ni stranke neće moći izbjeći odgovornosti za osobe koje kandidiraju«.