Ako se prodajom zemljišta koje je uglavnom koncentrirano oko turističkih objekata i koje bi kroz koncesije donosilo stalni prihod i nama i državi nastoje popuniti rupe u proračunu, onda je država pred bankrotom, smatra Dario Penco, čelnik umaškog IDS-a

POREČ – Čelnici IDS-a Umaga, Vrsara i Zajednice podružnica Poreštine na jučerašnjoj su konferenciji za novinare rekli što misle o najavi da će Hrvatski fond za privatizaciju prodavati građevinsko zemljište čiji status, kako kažu, tek treba riješiti, a u koje osim »turističkog« spada sve zemljište u građevinskom području koje je člankom 47. Zakona o privatizaciji pripalo Fondu.

– Slijedi zapravo druga faza brutalne privatizacije na našem području, jer se država nije konzultirala s jedinicama lokalne samouprave, a hoće prodati zemljište za koje ćemo se založiti da se ne prodaje nego daje u koncesiju, jer može bitno utjecati na razvoj gradova i općina. Radi se o građevinskom zemljištu koje je bilo u društvenom vlasništvu s pravom korištenja socijalističkih poduzeća, koje nije ušlo u njihov pretvorbeni kapital, a koje je prema famoznom članku 47. Zakona o privatizaciji pripalo Hrvatskom fondu za privatizaciju. Neki gradovi i općine pokrenuli su sporove protiv uknjižbe HFP-a, a ovakva prodaja, bez konzultiranja jedinica lokalne samouprave, očito se provodi zbog nedostatka novca u državnom proračunu. Neprihvatljivo je prodavati to zemljište a da se nas ništa ne pita, jer treba najprije zakonski riješiti status tog zemljišta, pogotovo zato što primjerice prostorni planovi Grada Poreča na nekim od tih spornih parcela predviđaju školu, zonu male privrede, rekreacijsku zonu i crkvu. O kakvim se nakanama države radi donekle govori i činjenica da je natječaj za zemljište u Funtani, jedini koji je do sada raspisan, oglašen samo u »Narodnim novinama«, a ne i u »Glasu Istre«. S druge strane, Grad Poreč je morao od države kupiti zemljište za gradnju doma za starije i nemoćne, a bilo bi logično da je država s tim zemljištem sudjelovala u investiciji. Imamo informacije da HFP priprema natječaj za prodaju zemljišta u užem dijelu Poreča, a mogli su barem provjeriti postojeću prostornoplansku dokumentaciju i vidjeti da su na tim terenima predviđeni javni sadržaji. Mi imamo jednu ustavnu mogućnost, a iskoristit ćemo je ako ne započne razgovor između države i gradova i općina – na svim ćemo tim parcelama koje kane prodati predvidjeti planovima zelene površine, bio je odrješit predsjednik Zajednice podružnica Poreštine Edo Kos.

Dario Penco, prvi IDS-ovac Umaga, ocijenio je da se država ponaša neodgovorno kada na ovakav način prodaje zemljište. »Ako se prodajom zemljišta koje je uglavnom koncentrirano oko turističkih objekata i koje bi kroz koncesije donosilo stalni prihod i nama i državi nastoje popuniti rupe u proračunu, onda je država pred bankrotom. U Umagu se radi o 655.000 četvornih metara takvog zemljišta, a na neke parcele je uknjižen Grad. Upravo pokušavamo ažurirati podatke jer nije logično da država prodaje ono što nije njeno. Zato pozivam sve načelnike i gradonačelnike da ujednačimo svoje stavove radi nastupa pred Vladom, a parlamentarne stranke da nas podrže«, rekao je Penco.

Armido Gerometta, predsjednik IDS-a Vrsara, upozorio je na parcele koje su jedine do sada bile oglašene za prodaju u »Narodnim novinama«. »Prije dvije tri godine HFP je već prodao jednu parcelu spornog zemljišta u Funtani, a Općina se na to žalila. Sada izgleda oglašavaju prodaju malih parcela kao probni balon za one velike. Doduše, natječaj je zaključen još 14. lipnja i prema informacijama koje smo uspjeli dobiti, nije bilo službenih ponuda. Želim upozoriti potencijalne kupce tih parcela da se u dva slučaja radi o zemljištu na kojem je dijelom predviđeno parkiralište i cesta, a građevinska parcela tek zajedno sa susjednom. Na jednoj od tih parcela predviđeno je dječje igralište, jedna je okućnica, na drugoj je odavno izgrađena privatna kuća, a ostale jesu u građevinskoj zoni, ali već dugo pod poljoprivrednim kulturama, daleko od infrastrukture i naselja, i tko zna kada će biti urbanizirane. Očito nitko nije bio na terenu pogledati to zemljište čija je prosječna prodajna cijena 160 eura po četvornom metru«, ispričao je Gerometta.

– Tražit ćemo od vrha stranke i župana sazivanje koordinacije (grado)načelnika na kojoj ćemo uobličiti svoje stavove, a potom tražiti razgovor s predstavnicima Vlade gdje ćemo, između ostaloga, inzistirati da se to zemljište ne prodaje, kako je nedavno sugerirao i predsjednik Stjepan Mesić. Ne možemo dozvoliti da prodajom zemljišta koje je važno lokalnoj samoupravi država jednokratno puni blagajnu, a na leđa samouprave prebacuje teret infrastrukture i ograničenog razvoja, rekao je Edo Kos.

S. MATEJČIĆ, Glas Istre 17.8.2005.

Kako su okućnice postale državne?

Među parcelama u Funtani čija je prodaja bila oglašena u »Narodnim novinama« našla se i jedna okućnica. Armido Gerometta otkrio je kako je okućnica privatne kuće mogla postati državna – kada su članovi poljoprivrednih zadruga, koje su prethodile stvaranju Agrolagune, željeli dobivati dječji doplatak, morali su privremeno svoju zemlju, pa i okućnicu, staviti u zajednički »fond« do punoljetnosti djeteta. Mnogi su zaboravili tražiti svoje okućnice natrag kad više nisu primali doplatke, a silom birokracije one su »pripisivane« fondu Agrolagune, a sada su postale državne.