Proteklog tjedna prilikom pregleda jednog psa u Motovunu dijagnosticirana je dirofilarioza, zapravo crv koji se razvio u njegovom organizmu, doznajemo od mr. sc. Branko Jurić iz Veterinarske stanice Poreč. Dirofilaria repens je parazit, konkretno crv, koji ovisno o vrsti može obitavati pod kožom, plućnim arterijama, te srcu psa i mačaka, pojašnjava Jurić, upozoravajući kako se ta bolest pasa i mačaka na ljude može prenijeti ubodom komarca.

Dirofilarija je prisutna u cijeloj Istri

– Sjećam se mog prvog nalaza dirofilarioze 1996. kod jednog uginulog psa tartufara iz Brtonigle. Kod njega smo u razu db enom nalazu srca pronašli crve dužine 15 centimetara, što je nedvojbeno ukazivalo da je pas bolovao od dirofilarioze”, kaže Jurić.

Od tada Veterinarska stanica Poreč provodi različite akcije i programe suzbijanja ovog parazita. Jurić pojašnjava kako su u suradnji sa zavodom za parazitologiju i invazijske bolesti zagrebačkog Veterinarskog fakulteta na čelu s prof. dr. Albertom Marinculićem, provodili niz akcija s ciljem istraživanja pri sutnosti dirofilarioze u Istri, koje su pokazale kako je ta bolest prisutna na području gotovo cijele Istre. Izraženija je na Poreštini i Buzešini, a posebno na vlažnim i močvarnim područjima uz istarske vodotoke i akumulacije, zapravo na područjima na kojima obitavaju komarci. “Slična iskustva u istraživanju dirofilarioze imaju kolege iz Slovenije. Ondje prof. dr. Nataša Tozon s Veterinarskog fakulteta u Ljubljani opisuje dirofilariu na području Kopra, a u Italiji se prof. Claudio Genchi sa sveučilišta u Milanu i dr. Luigi Venco iz Vetereinarske klinike u Paviji bave problematikom komaraca, papatača, krpelja i bolestima koje te životinje prenose. Sve to govori da je dirofilarioza prisutna u našem širem okruženju”, dodaje Jurić.

On smatra kako se zbog evidentnog globalnog zatopljenja bilježi sve veći porast bolesti koje prenose razni kukci i krpelji, a među njima su i dva oblika dirofilarioze. Dirofilaria irnmitis (srčani crv) i Dirofilaria repens (potkožni crv) su, kaže Jurić, paraziti pasa i mačaka koji su sve učestaliji na područjima, pa tako i Istre, na kojima obitavaju veće populacije komaraca. Naglašavajući kako se srčani crv, a to pokazuju istraživanja, u posljednje vrijeme udomaćio u istarskih pasa.
Uzrok dirofilarioze je sićušna ličinka, mikrofilaria koju komarac slinom polaže u organizam prilikom sisanja krvi iz svoje žrtve. Nakon što se iz ličinke razviju u odrasle oblike crvi obitavaju pod kožom domaćina ili u njegovim krvnim žilama i srcu. Ondje ženke polažu veliki broj mikrofilaria koje dospijevaju u krv, a putem usisane krvi komarci ličinke prenose dalje na druge žrtve pse ili mačke.

– Mikrofilaria u krvi mogu preživjeti i do godinu dana, a njihove populacije osobito su obilne upravo u doba dana kada su komarci najaktivniji. Da se radi o srčanom crvu, vlasnik kućnog ljubimca može posumnjati ako se njegov pas brže umara, pokazuje znakove iscrpljenosti, mršavi, plitko diše i često kašlje, osobito kada trči. Potkožni crv u pasa teže je otkriti, a može se otkriti samo na nekim mjestima, ako se na njima pojavljuju zadebljanja katkad i crvenilo kože. Ukoliko vlasnici kućnih ljubimaca sumnjaju da je njihov kućni ljubimac zaražen u laboratoriju porečke Veterinarske bolnice to se efikasno može otkriti različitim pretragama. Najčešće se pretražuje krv i u njoj se, ako je pas bolestan, pronalaze male ličinke ili mikrofilarie, kaže Jurić.

– Za čovjeka su opasna oba parazita. Iako je srčani crv rjeđi, u Hrvatskoj je ipak dokazan u nekoliko oboljelih osoba. Posebno je zanimljiv nalaz srčanog crva dugog 10 centimetara kojeg je pronašao liječnički tim pod vodstvom dr. Zinke Požgain iz Osijeka tijekom postupka revaskularizacije srčanog mišića 61 godišnjaka s ozbiljnim srčanim tegobama. Češći su nalazi potkožnog crva, a samo na području Osječko baranjske županije tijekom posljednjih godina dokazan je u pet slučajeva, u Istri su do sada potkožni crvi otkriveni kod tri bolesnika, ističe Jurić.

Crv u srcu ili pod kožom

– Što se pak liječenja kod životinja tiče još uvijek ne postoje lijekovi koji bi efikasno i s velikom sigurnošću bez nuspojava uništili sve crve u psu. Prevencija je najvažnija u suzbijanju ove bolesti kod životinja, jer se njome sprečava prelazak bolesti na čovjeka. Smanjenje broja pasa, kao rezervoara bolesti, je najkonkretniji način suzbijanja i širenje bolesti. Kako bi se spriječilo širenje bolesti u porečkoj Veterinarskoj stanici uspostavljen je novi protokol liječenja pasa kombinacijom sredstava protiv parazita i prikladnih antibiotika kojima se uništavaju bakterije o kojima ovisi sam parazit. Za preventivu se preporučamo lijek u obliku tableta, jer osim što štiti od ovih parazita, njegovo djelovanje utječe na buhe i ostale parazite u crijevu psa, zaključio je Jurić.

Mirjan Rimanić, Glas Istre