NEWS
VALFRESCO S-170422

Deset tehnoloških dostignuća koja će promijeniti svijet

08.12.2009. 00:00; ; Početna / Lifestyle / Zanimljivosti / Deset tehnoloških dostignuća koja će promijeniti svijet
733digitalno-doba470.gif

Brzina razvoja tehnologije nekoć je zaprepaštavala, ali s vremenom je postala općeprihvaćena stvar. Nitko više ne misli da će najnovija spravica koju je upravo kupio biti nova dulje od godinu dana, ako i toliko. Sljedeća apsolvirana lekcija odnosi se na domet i mogućnosti tehnologije. Nekoć se za većinu danas dostupnih, ili uskoro dostupnih, stvari gledalo kao na maštanje znanstvenofantastičnih serija i filmova, bez ikakve mogućnosti realiziranja u skorijoj ili daljoj budućnosti. Danas znamo da nikad ne treba reći nikad, vrijeme je jedini faktor.
Svako toliko može se naći pregled tehnologija koje ulaze ili će u dogledno vrijeme ući u svakodnevnu upotrebu, odnosno stvari koje će još malčice revolucionirati život običnog smrtnika. Ako je vjerovati relevantnim časopisima i stručnjacima koji budno prate razvoj napravica, niz je novosti na svim područjima koje bi uskoro mogle zavladati svakodnevicom jer laboratoriji, instituti i tvornice rade punom parom.

1.  Uvijek budan memristor
Prvi na popisu deset najuzbudljivijih novosti jest memristor, mikroskopska komponenta koja može zapamtiti električna stanja čak i kad je ugašena. Drugim riječima, flash-memorija, RAM i tvrdi diskovi mogli bi postati antikviteti; već ga je izradio Hewlett-Packard. Memristor bi trebao biti jeftiniji, brži i imati veći kapacitet od današnjih memorija. Njegova praktičnost sastoji se u mogućnosti da zapamti točno što je ugašeno računalo radilo i vrati ga u radno stanje mnogo većom brzinom nego što je to sada slučaj.
Daljnje maštanje zaljubljenika u tehnologiju uključuje i tezu da bi s pomoću tih krugova računala budućnosti bila sposobna za kompliciranije zadatke, odnosno pametnija. Sudeći prema znanstvenicima, primjeni, zapravo, ništa ne stoji na putu – sve ovisi o poslovnoj zajednici i njezinoj spremnosti na ulaganje u tu tehnologiju i njezino promicanje. Predviđanja govore o 2012. kao godini u kojoj će memristor zamijeniti flash-memorije, a DRAM bi zamijenili od 2014. do 2016.

2.  Utrka jezgrama
Kontinuirani razvoj minijaturizacije već se neko vrijeme osjeća na području procesora. Utrka u gigahercima, radnom taktu procesora koji pokreću sve te slatke strojčeke, uglavnom je gotova, sada je važno tko ima više jezgri. Trenutačni su hit četverojezgreni procesori, ali daljnje smanjivanje čipova rezultirat će dodavanjem sve većeg broja jezgara procesorima, što će povećati njihovu efikasnost u obavljanju više zadataka istodobno i procesorsku moć. Ako netko misli da je natjecanje s radnim taktom bilo noćna mora, dodavanje jezgara bit će sumanut šprint. Naime, Intel već barata šesterojezgrenim procesorima, ali već bi tijekom sljedeće godine dostupni mogli postati i osmerojezgreni. Dobra je vijest da bi tu mogli malo zastati jer veći broj jezgara povlači za sobom druge tehničke probleme koje će trebati riješiti prije nastavka bildanja. Intel sanja o stotinama jezgara u nekom trenutku u povijesti.

3. Još brži USB
USB 2.0 trajao je čak i dugo prema kriteriju tehnološkog razvoja, tako da USB 3.0, tako gledano, kasni. Bio je velik uspjeh u svoje vrijeme, no kako se širi kapacitet tvrdih diskova u terabajte, brzina prijenosa podataka koju nudi 2.0 više nije dovoljna. Mlađi brat 3.0 trebao bi omogućiti prijenos od 4,8 gigabita po sekundi, točnije cijelog CD-a. Najbolje od svega, usprkos nešto drukčijem konektoru stari USB-ovi moći će se kombinirati s novim konektorima. Prema planu bit će dostupan sljedeće godine.

4.  Bežična struja
Vrijedni MIT-ovi znanstvenici nedavno su uspjeli prenijeti električnu energiju bežično na daljinu od 30,5 centimetara, čime je još jedanput oživljen neostvareni san Nikole Tesle. Ipak, ta je tehnologija zasad u povojima i prilično je rudimentarna, pa je stoga i budućnost komercijalne upotrebe vrlo mutna. Spekulir se o šest do osam godina, no ima li se na umu niz zapreka, pitanje je hoće li i kada svijet upotrebljavati bežičnu struju. Vjerojatno je važnije i dohvatljivije od toga usavršavanje sada dostupnih bežičnih tehnologija koje, doduše, ne prenose električnu energiju, ali zato olakšavaju život. Može se očekivat dublje prodiranje bežičnog svemira u domove korisnika i povezivanje svih uređaja u njegovo prostranstvo, što se, uostalom, događa.

5. Aplikacije u oblacima
Iako se svijet računalnog softvera i hardvera još nateže oko 32-bitnog i 64-bitnoga, koji nije primljen toliko dobro koliko se očekivalo, mnogo veća promjena dolazi u smislu načina na koji će operativni sustavi funkcionirati u budućnosti. Novi je izraz dana ‘cloud computing’, koji označava premještanje niza aplikacija na udaljene servere. Velik dio onoga od čega se sastoje aplikacije danas spremljene na osobno računalo svakoga korisnika premjestio bi se na udaljena računala popularno zvana ‘oblak’.

6. Upravljanje pokretom
Daljinsko upravljanje vječna je tema još od prvog televizora, ali usprkos nepraktičnosti današnjih rješenja nema univerzalnog lijeka za lijenost, odnosno sustava daljinskog upravljanja koje će korisniku omogućiti da se ne ustaje iz fotelje, a ipak kontrolira sve, ili većinu, spravica u svom domu. Rješenje tog velikog problema zove se daljinsko upravljanje utemeljeno na pokreima. Iako zvuči supernapredno i komplicirano, koncept je zapravo vrlo jednostavan i uključuje prisutnost kamera koje prate gestikulaciju korisnika. Neki proizvodi tog tipa već su dostupni na tržištu, no preciznost im nije jača strana, stoga se može očekivati nešto širu primjenu tek 2012. ili poslije.

7. Zbogom miševima
Ekrani osjetljivi na dodir već su ušli u redovitu upotrebu oživljeni popularnim iPhoneom, kojem je ta tehnologija poslužila kao ključni element u privlačenju korisnika. I svi ostali ubrzo su uhvatili korak, tako da je sada već riječ o prihvaćenoj ehnologiji koja se širi u sve više spravica i teži omogućavanju uporabe više prstiju odjednom, gdje ponovno vodi Apple. Pitanje dakle nije kad će ´multitouch´ doći, nego koliko će brzo trend dobiti maha. U bližoj je perspektivi stoga odlazak miševa i tipkovnica, no teško je reći kada.

8. Mobiteli umjesto papira
Mobiteli su doista uvelike olakšali život ljudima na niz područja, a sljedeći je korak zamjena papira tim spravicama. Umjesto pustog tiskanja i stalne potrebe nošenja raznih papira i papirića mobiteli imaju potencijal zamijeniti ih. I to pripada kategoriji već zastupljenih tehnologija koje sve više ulaze u svakodnevnicu. Mobitelima se plaća parkiranje, karte, dobivaju se potvrde i računi, zaobilazi duge aerodromske procedure, obavljaju bankovne transakcije itd. Usprkos sve većoj rasprostranjenosti mobitela kao zamjene za papir prostora je za širenje i daljnji razvoj napretek.

9.  Trodimenzionalna televizija
Velik dio napora tehnološke industrije usmjeren je, prije svega, na zabavu, danas najvećem potrošačkom potencijalu. Nakon uspješnog katapultiranja televizora s katodnom cijevi i uvođenja plazmi i LCD-a proizvođači se nadaju potrošače nagovoriti na još jednu promjenicu u smjeru novog televizora putem 3D-televizije. Tehnologija je stara vijest i zadržala se u kinodvoranama, no u posljednje vrijeme doživjela je poboljšanja i sada je na putu u domove. Malo bolji televizori i naočale i eto čarolije u svačijem domu.

10.  Poput Terminatora
Možda je i najfuturističkija tehnologija od izabranih ‘pojačana stvarnost’, što podrazumijeva polaganje računalno generiranih podataka na ono što vidimo. Svrha te tehnologije jest poboljšavanje naše mogućnosti komuniciranja sa stvarima oko nas trenutačnim davanjem relevantnih informacija o tim stvarima ili pojavama. Zasada se to ne može izvesti kao u ´Terminatoru´, dakle da se takve podatke dobiva ravno u oko, ali izvedivo je u sklopu uređaja, najčešće mobitela, ili eventualno naočala. Nekih malo boljih. Sve u svemu, daleko od opće primjene, zasad. Ovo je, naravno, samo izbor tehnologija od kojih su neke već u upotrebi, a druge, poput pojačane stvarnosti, u povojima. Ipak, slijedom iskustva koje je pokazalo da tehnologija prije ili poslije preskače sve zapreke, može se očekivati radikalan razvoj koji će znanstvenu fantastiku pretvoriti u suvišan i nezanimljiv žanr. Na kraju krajeva, da čovjek iz srednjeg vijeka vidi tehnologije koje se danas smatraju neizostavnim dijelom svakodnevnog života, ne bi vjerovao u ono što vidi. Dakle, koliko se god neke stvari činile neuhvatljivima, u nekom će trenutku sigurno postati stvarnost. 

Print Friendly, PDF & Email