Bjeloglavi supovi vas čekaju 13. i 14. rujna u živom hramu Limeje, eko centru za osobni i društveni razvoj. Centar se nalazi u okolici Rovinja, u prirodi, na privatnoj parceli na južnom obronku Limskog zaljeva. Zemljica, na kojoj je mješoviti voćnjak i maslinik, je okružena šumom i spušta se prema moru.
Programi se održavaju u drvenom paviljonu, otvorenom prema okolnom krajoliku, u megalitskom krugu, na livadi, u šumi i uz more…

Sudjelovanje je besplatno, uz obaveznu prijavu putem obrasca:  https://forms.gle/YBCQKPjR3MweN2959

ORGANIZATOR:

Udruga Ars.Polis – Monter 11, 52210 Rovinj, Hrvatska, OIB: 80097360122.
Ars.Polis (‘grad-država umjetnosti’) je nevladina, neprofitna organizacija koja potiče umijeće življenja, promiče zajedništvo i solidarnost među ljudima, kao i razumijevanje i suosjećanje za sva bića, re/definira duhovnost kao “ljubav prema sebi, drugome i planeti” te razvija osjećaj svetosti Zemlje, prirode i prirodnih ciklusa, svetosti Života…
Kontakt: Jana Žufić, e-mail: [email protected], telefon: +(385) 91 1860 514

PREDAVAČ:

Dr. sc. Goran Sušić završio je studij biologije na PMF-u, a potom i doktorirao prirodne znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Do mirovine radio je kao znanstvenik – ornitolog na Zavodu za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Objavio je više od 350 naslova, a o svom pristupu zaštiti Prirode održao je referate na više od 60 domaćih i međunarodnih kongresa.

Osim znanstvenog proučavanja bjeloglavih supova (Gyps fulvus), osniva na otoku Cresu neprofitnu organizaciju “Eko-centar Caput Insulae-Beli” u svrhu bolje zaštite ovih ptica, a potom i udrugu “Grifon”, za zaštitu ptica grabljivica. U šumi na Tramuntani na Cresu ustanovio je mrežu od 7 poučnih staza ukupne duljine 60 km, uz koje je postavio 21 kamenu umjetničku skulpturu i na njih dao uklesati stihove i misli. Uz staze je izgradio 7 labirinata koji su replike poznatih svjetskih labirinata, čija je svrha bila je u tome da, kao arhetipski oblici kroz koji se osoba kreće, omoguću interakciju i komunikaciju te osobe i Duha Prirode.

Zaštitom bjeloglavih supova bavi se gotovo 45 godina i tijekom tog razdoblja značajno je doprinio da se očuva njihova posljednja populacija u Hrvatskoj.

Grifon: https://www.facebook.com/grifoncentar

DANI BJELOGLAVIH SUPOVA::

~ besplatno predavanje, ples, pjev, svirka, izložba i kokreacija u eko centru Limeja ~

Subota, 13. rujna:

13:00-15:00 💃🕺 Biodanza – Jana Berčič (Slovenija)

16:00-18:00 ☁️🦅 Predavanje o bjeloglavim supovima – dr. sc. Goran Sušić (Hrvatska)

19:00-21:00 💃🕺 Biodanza – Jana Berčič (Slovenija)

22:00-24:00 🔥💫 Sviranje i pjevanje uz vatru

☁️🦅 Radionica oblikovanja supova – Dejan Šmacelj (Slovenija)

✨👁 izložba slika – Nikola Vučetić alias Falco El Croata (Hrvatska)

 

Nedjelja, 14. rujna:

13:00-15:00 🌬🌟 Ecstatic Dance – Tatjana Bushana Kaurinović (SAD)

👩‍🍳🥦 Besplatni veganski obrok u subotu

PREDAVANJE:

Bjeloglavi sup je, s rasponom krila od 2,4 m do 2,8 m i s dužinom od 95 cm do 105 cm danas jedna od najvećih ptica u svijetu koje lete. Prosječna težina mu je do 8,5 kg, a može doseći težinu i do 15 kilograma. Ima izvrstan vid koji je čak osam puta oštriji od čovjekova. Spolno zreli postaju nakon pete godine života, a životni vijek im u zatočeništvu dosiže i više od 50 godina, što ih svrstava u dugoživuće vrste. Odrasle ptice su velikim dijelom monogamne i žive u trajnom zajedništvu. Druževna su vrsta, gnijezde u kolonijama, traže hranu u zajedničkim jatima, čak se i odmaraju u skupinama. Hrane se uginulim životinjama, uglavnom krupnim sisavcima i gotovo nikad ne napadaju živi plijen. Time imaju nezamjenjivu ulogu u sprječavanju širenja zaraza u prirodi.

Bjeloglavi sup jedina je od četiri vrste europskih strvinara koja još živi u Hrvatskoj. Preostale tri vrste crni lešinar, kostoberina i crkavica izumrle su u posljednjih stotinjak godina. U Hrvatskoj su supovi krajem 19. stoljeća živjeli gotovo u čitavoj zemlji, na kopnu i uzduž dalmatinske obale, te na otocima. Početkom 20. stoljeća hrvatska populacija bjeloglavih supova doživjela je drastičan pad, brojčano i rasprostranjenošću, tako da se danas bjeloglavi supovi gnijezde jedino na Kvarnerskim otocima: Cresu, Krku, Plavniku i Prviću, povremeno na Rabu i Pagu, a recentno i u Istri.

Opadanje brojnosti supova u Hrvatskoj je uzrokovano:

1. smanjenjem broja ovaca te prelaskom na njihov intenzivni uzgoj (zimsko dohranjivanje, janjenje u torovima, zatvaranje u štale itd.)
2. ilegalnim trovanjem predatora (čagljeva, divljih svinja, vukova), pri čemu stradaju supovi
3. poboljšanjem veterinarskih tehnika i smanjenjem prirodne smrtnosti ovaca
4. veterinarskim mjerama koje nalažu zakopavanje uginule stoke, odnosno odvoženje leševa na spaljivanje, koji na taj način postaju nedostupni za supove…
5. ljudskim proganjanjem – ilegalnim ubijanjem
6. elektrokucijom na stupovima srednje naponskih dalekovoda
7. uznemiravanjem od strane ljudi (turizam u području gnjezdilišta uzrokuje padanje mladih iz gnijezda u more i njihovo utapanje)
8. zamjenjivanjem autohtonih ovaca alohtonom divljači – naseljavanjem otoka divljim svinjama i jelenima lopatarima
9. lovnom regulacijom broja divljači zbog koje divljač više ne ugiba prirodnom smrću, jer se ranije odstreljuje
10. urbanizacijom – uništavanjem staništa (probijanjem cesta, gradnjom kamenoloma), radom vjetroelektrana, sudarima s vlakovima i avionima
11. nedostatkom aktivne zaštite od strane nadležnih državnih institucija za zaštitu prirode.

 

Dani bjeloglavih supova su dio trećeg festivala Zov morske medvjedice. Popratite ju! 🦭💦

Događaj: https://www.facebook.com/events/1737950320428911