Na prvom radnom  sastanaku u Hrvatskoj predstavnika udruženja La Rotta dei Fenici (Ruta Feničana), jedne od kulturnih ruta Vijeća Europe, održanog  nedavno u maloj vijećnici Grada Poreča direktor Rute i predavač na Sveučilištu  u Bologni, prof.dr.sc.  Antonio Barone izjavio je u svom uvodnom govoru kako turizam kakvog pamtimo do danas trebamo zaboraviti a kakav će nam se desiti i kakvog ga moramo,  zbog pandemije,  osmišljavati,  još ne znamo.

No, da tome nije baš  tako i da se neke stvari ipak pokreću u smislu osmišljavanja novog puta u turizam POST COVID  dokazuju ovih dana turistički zaposlenici Španjolske koji su već  za 20.10.2021 .g.  u Barceloni, pod utjecajem efekta Corone, zakazali prvu radionicu na tu temu : „Kako umanjiti ovisnost od stranog turizma  i usmjeriti se na nove segmente i niše klijenata iz okruženja i susjedstva?“

Iako se radi pretežito o kamping-ponudi Španjolske, ova sezona je dokazala da postoji nova klijentela koja je ekskluzivno usmjerena na glamping ponudu, a  koja je i u nas ove godine bila hit i iznjedrila najbolje rezultate. Jedna od tema iz spektra inovacija post-covid  su kampovi koji nude idealne mogućnosti za rad na daljinu  s naglaskom „ gdje raditi bolje nego u kontaktu s prirodom“.

Kampovi se pomalo specijaliziraju na ovaj vid klijentele osiguravajući maksimalnu tehničku podršku poslovnjacima koji po zimi ali i u rano proljeće pa i kasnu jesen , umjesto da sjede u svom uredu u Frankfurtu, provode  radni  odmor  u svom kamperu ili mobilnoj kućici. Tema je kako ponuditi komfort velegrada u prirodi i kampu a ništa ne nametnuti.  Ambijent kampa  je idealan za život u harmoniji s prirodom – sve je pri ruci bez presinga,  a uz  dozu relaksa i zelenih kulisa.

Hoteli razvijaju nove vrlo fleksibilne  ponude kako bi se prilagodili tržištu u neposrednoj blizini, okruženju i susjedstvu s cjenovno atraktivnim paketima , kulturnim eventima i gastro atrakcijma. Hotelski arhitekti pokušavaju još više individualizirati prostore hotela i stvoriti intimniji ambijent kojim se stvaraju sigurnosni otočići za obitelji u svim ponudama tog segmenta.
Posebno otkriće Corone su i  gosti s kućnim ljubimcima koji se u eri pandemije pojavljuju sve više kao posebna tržišna niša . Kampovi i hoteli se nastoje sve više  prilagoditi raznim novim zahtjevima  nametnutim Coronom  adaptirajući prostore novim profilima potražnje.

Iako smo znali za kategoriju „ neo“ kampera i kampista , taj profil klijenta je zapravo sada procvjetao. Tko su „ neo „ kampisti ?

Iako to  nije novost i novi koncept kampiranja, a Francuzi  ga spominju još prije tri desetljeća, pojam je  povezan prije svega  s održivošću kamping turizma. Novo kampiranje odnosi se na održivo i luksuzno kampiranje. Teoretičari ga nazivaju kao  novi megatrend  i  „neo-ekologijom“ i pritom se  naglašava poseban utjecaj i popularnost pokreta takozvanih  ”zelenih turista” koji su pridonijeli općem interesu za ”zelene” oblike odmora u prirodi kao što je kampiranje.
U skladu s procesima diferencijacije i specijalizacije ali i  sada potražnje POST-COVID, sve je veći broj kampova koji pokazuju visok stupanj specijalizacije u tom smislu  bilo u opremi ili usluzi. Tako se u budućnosti predviđaju sve više eko kampovi, dječji kampovi (mini, midi tinejdžeri), tematski kampovi, tehnološki kampovi, kampovi za kućne ljubimce, sportski kampovi, organski kampovi i drugi.

Kampiranje ulazi u fazu lansiranja novog proizvoda upravo po mjeri i formuli koji je nametnula pandemija. Možemo to nazvati i promotivnom ofenzivom održivog turizma.Tako je doba pandemije iznjedrilo i potvrdilo novi-stari  naziv i  generaciju kampista pod nazivom „cool”  koja  postaje sve raznolikija: kampovi s fantastičnim pogledom, intimom i romantikom kampinga u šumi, na moru, luksuzni kampovi na jezerima, spavanje u retro kamp kućicama i slično.

A što se dešava u nas?

Ponajprije svake godine velika euforija i proglašavanje „najboljih rezultata na Mediteranu“ i pobjeda nad svekolikom konkurencijom.  Kako imamo i pregršt institucija od nacionalnih udruga do organiziranih državnih ureda koji prate turističku politiku ,  kad smo već prvaci, bilo bi  za očekivati da se pokrenu slične radionice s naglaskom na novo promišljanje turizma posebice temeljeno na održivom turizmu.

No trebali bismo  konačno shvatiti da  nismo veliki igrači u europskom kamping turizmu, a niti naročiti  trendseteri u turističkoj  ponudi?.
U nekim svojim  ponudama, svjesno ili nesvjesno u prošlosti pokazivali smo ipak dozu originalnosti u ovom segmentu.
Na primjer prvi smo u  Europi otvorili komercijalne naturističke kampove, po volumenu otvarali smo prve kamping areale sa preko 100 hektara zelenih površina, što je u Europi bila prava rijetkost.
Na otocima imamo najveći broj kampova uspoređujući to s Grčkom, Francuskom i Italijom sa preko 66 kampova i prijemnim kapacitetom od šezdesetak tisuća osoba, a koji su s obzirom na mali broj stanovnika i svih procijepljenih, bili uvijek COVID FREE. Otoci su uvijek bili najveći adut i naša  najjača komparativna prednost u turističkoj priči. I iako je to velika šansa, skoro da je i ne koristimo.
I danas ulažemo sve  značajnija sredstva u inovacije i kvalitetu kamping ponude na otocima,  što daje poseban   „štih“  baš ovom segmentu u usporedbi sa konkurencijom u okruženju .

Dakle ako u post C -19 eri i ne budemo iznjedrili  scenarije u održivom turizmu i  pristupu novim turističkim valovima,   trebali bi  puno  više isticati specifične prioritete koje naši takmaci  u okruženju nemaju i  ne nude. Pa stoga  iskoristimo i njegujmo barem te izrazite  prednosti   na temeljima održivog turizma kao našu  razvojnu šansu .

 

napisao: Jerko Sladoljev